Žarko Radulović : Turizam je grana koja prva strada ali se i prva oporavlja

Najvažnije je da sada svi realno sagledamo situaciju u turizmu, od pojedinca, kolektiva, preko opština, do države, pa i globalno. A to je činjenica da u ovom trenutku niko ne može da predvidi šta će se dešavati sutra, a kamoli narednih dana. To je ono što sve nas zabrinjava jer pod takvim uslovima ne možemo ništa da planiramo„, rekao je u našem programu Žarko Radulović , drektor CTU i suvlasnik Montenegro stars group, sa kojim smo razgovarali o turizmu u doba globalne zdravstvene krize.S obzirom da u Crnoj Gori turizam zapošljava 17% ukupnog broja zaposlenih i da čini 24% BDP, jasno je da je sada ovo jedna od najugroženijih privrednih grana i veliki je  Posebno kada predsezone nije bilo a sezona koja kasni i pitanje je kakva će biti, ne može donjeti zadovoljavajuće efekte.

„Nije samo turizam pogođen, već skoro sve grane privrede“, mišljenja je Radulović. “ Evo na primjer, Airbus, velika svjetska uspješna kompanija sa nekoliko fabrika za proizvodnju aviona u nekoliko zemalja, otpustila je 15.000 radnika a koliko tek ima onih manje uspješnih koji to moraju da učine sa svojih 30, 50 pa i 100.000 zaposlenih. Znači globalna je kriza i nestabilnost svake vrste, i zaista ima razloga za zabrinutost“.

Hotelijeri, ugostitelji, prevoznici, agencije i brojni drugi turistički subjekti su u velikom lancu ove privredne grane i svima je  jasno da je u ovim uslovima problem sačuvati njenu likvidnost.

Teško je održati je. Biće velikih lomova i bolnih momenata i mnogi neće moći ovo da izdrže i mnogo manje će se iduće godine ljudi baviti turizmom. To je teško i svakako nije dobro, ali je istovremeno i velika razvojna šansa. Turizam je grana koja prva strada, ali se i prva oporavlja. Ona je jako propulzivna, tako je sazdana i konfigurisana da mora da bude žilava i kreativna , da se brzo prilagodi i snađe.

Kada je 2005. crnogorski turizam doživio renesansu i nagli razvoj, njime su počeli da se bave različiti poslenici, oni koji su bili prije u sasvim drugim poslovima ili su se paralelno bavili i njime i turizmom. Da ne pričamo o agencijama i prevoznicima, posebno taksi prevoznicima gdje je potpuni haos, gdje se lako sticao novac a radilo se samo tri mjeseca u godini. Taj dio turizma će nestati i savjetujem svima koji nisu specijalizovani za turizam i nisu posvećeni ovom poslu, da što prije odustanu i promijene granu djelatnost.“

Vladini paket mjera za olakšavanje poslovanja u turizmu su dobri, mogu da budu infuziona injekcija za turističku privredu.

„One imaju efekata, ali samo djelimično“, smatra Radulović. „Kada vam neko da lijek za zub koji vas boli cijeli dan, bićete mirni samo par sati. Tako je i sa tom pomoći koja samo djelimično ima efekata. Ni mnogo jači privredni sistemi nisu našli riješenje za to. Njemačka agencija TUI , na primjer, je dobila pomoć od države 13,5 milijardi, Lufthansa preko 10 milijardi, ali ni to ih neće spasiti ako se ova agonija nastavi. A mi ovako mali, sa ograničenim ekonomskim i drugim resursima, imaćemo teške posljedice.

Vlada radi u mjeri mogućeg, ali neću ih braniti, prije ću ih kritikovati  jer se samo skoncentriše na radnike i zadržavanje tih radnih mjesta, prebacila je dio tereta na poslodavca a dio ona reguliše. Ako se ovo produži na godinu dana, ni država ni poslodavac neće više imati para da pomaže radnike. Onda nemate privredu, niti punjenje budžeta, i gubi se svaki smisao. Ove vladine mjere za turizam bi, po meni, trebale biti na snazi cijele godine.

U Americi je 42. milinona ljudi za tri mjeseca izgubilo posao što je strašno i surovo. Ali i jedino moguće i jedino realno da se održi privreda i da se, kada sve ovo prođe, uopšte možete nastaviti sa radom. Radulović je suvlasnik kompanije sa tri hotela i 423 zaposlenih. Troškovi rada su 33% od ukupnih troškova i oni bi mogli da sada sa 150-200 radnika sve obavljaju, ali ne žele da ljude ostavljaju na ulici.

„Već smo za tri mjeseca u minusu 2.300.000 eura jer smo imali samo troškove, ne i prihode a opet pokušavamo da sačuvamo sve radnike. Ali ako nadalje moramo imati iste troškove onda za 12 mjeseci ova kompanija neće moći da radi. To je kamen spoticanja u Crnoj Gori u doba pandemije i tu država treba da preduzme odgovornost, upravo za socijalnu brigu, jer privredu mora da rastereti u toj oblasti i tako je sačuva.

Otvaranjem granica pošli smo u zonu rizika, ali i stav Evrope i svijeta je isti jer prosto moramo da se spremimo da živimo sa virusom. Moramo da budemo obazrivi i odgovorni prema sebi i drugima, da primjenjujemo mjere zaštite, da ne idemo u velike skupove, da limitiramo broj kontakata, da zaboravimo da se grlimo i ljubimo kad god se vidimo.

„Mi smo 70 % ovih mjera poštovali i ranije imali a sada smo uveli i ostalih 30% novih posebno za proces služenja hrane.  Kao i propisanih 16 kvadrata za dvije ležaljke na plaži. Profit ove godine moramo da zaboravimo. Evo ja sam spreman da narednih godinu dana jedem samo hlljeb, da bi potom u boljim danima na meniju bila samo torta „.

Zdravlje ljudi je svakako najvažnije u ovom trenutku , kao i njihova bezbjednost dok se finansijska dobit u 2020. ne o ali se treba svojski truditi da se sačuva postojeći nivo usluga . Hotel Montenegro iz grupacije Montenegro stars group je 5.juna bio prvi otvoren hotel u Crnoj Gori od početka epidemije i dobro je poslovao , dok je hotel Splendid startovao 25. juna i solidno radi uz goste sa lokalnog tržišta ,posebno za vikend, ali to je nedovoljno.

„Turoperator TUI koji ima svoj hotel na Ibici sa 1750 soba sve svoje goste naravno usmjerava u taj objekat. On se otvara tek 15. jula ali ni u tim uslovima,TUI ga ne može popuniti više od 32 % , pa šta onda možemo mi očekivati u Crnoj Gori“.

Nakon završetka pandemije njeni negativni efekti po turizam neće nestati tek tako, jer će biti puno problema u privredi, dok sve krene na bolje.

Kad je iduća godina u pitanju , veći sam optimista. Sada smo svi limitirani, pod stresom, uskraćeni i ograničeni mnogo čime, a ja u 2021. očekujem tzv. efekat federa. Jer on se sabija i sabija a kada se u jednom trenutku pusti, onda jako odskoči a ako ga pak nedovoljno sabijateon možda neće ni odskočiti. Kad se sve reguliše, kad pronađe vakcina i suzbije virus, ljudi će biti željni putovanja a i finansijski će se porodično tokom zime osnažiti.

Ali iduće godine će turoperatori i agencije jako straditi, broj individualnih gostiju će rasti, dok će organizovana putovanja drastično padati. Evo na primjer, mi imamo rezervacije za ovaj jul i avgust u vrijednosti 1.300.000 eura a prošle godine smo za isti period imali 4.600 000. To je 26 % od prošle godine i to je neka mjera ove sezone, i bilo bi bolje da ostane ovako, da ne bude gore. Što se tiče strukture rezervacija 93% su individualci, 4% – učesnici mais turizma i 3% igrači u kazinu, a turoperatori bukvalno 0 %. Turoperatori nam trebaju, ali ipak ne smijemo se samo na njih oslanjati. Moramo se okrenuti i drugim kanalima prodaje, ciljnim grupama, načinima dolaska, jer ako se samo oslanjamo na turoperatore propašćemo„.

foto: kodex.me, in4s, bankar.me