Vanja Vukčević: Okrenuti se umjetničkim tekovinama civilizacije

Gošća devete  emisije Radio Tivta „Tivat World Radio Show“ bila je teoretičarka muzike Vanja Vukčević.

  1. Kako provodiš dane u doba Korona virusa i na koji nacin je ovo vrijeme uticalo na rad muzickog sektora generalno?

Ovu korona godinu sam u većoj mjeri provela radno. Uprkos situaciji, osmišljavala sam i realizovala projekte poput projekta Betovenova pisma koji je bio predstavljen u septembru na zatvaranju Podgoričkog kulturnog ljeta i koji je bio posvećen velikom jubileju – 250 godina od rođenja ovog kompozitora, kao i projekat Bajkoviti svijet umjetnosti namijeljen djeci u Bijeloj, a koji sam zajedno sa kolegama nedavno otpočela i to uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih država u Crnoj Gori, a koji će trajati do sredine juna 2021.

Takođe vrijeme provodim u prikupljanju arhivske građe za potrebe knjige, čiju temu još uvijek ne bih otkrivala, a koja je upravo vezana za jednu poznatu Bokeljku, a koja će biti finalizirana tokom naredne godine.

Međutim, ova situacija je u ogromnoj mjeri otežala rad muzičkog sektora i muzičke industrije generalno svuda u svijetu, pa i kod nas. Svjedoci smo praznih koncertnih sala s jedne strane, što je veliki hendikep za brojne umejtnike , ali i za publiku, dok s druge strane kolege iz različitih muzičkih pravaca – slobodni umjetnici – veoma se teško nose sa ovom situacijom koja im čak ugrožava i samu egzitenciju.

———————————-

  1. Uprkos situaciji svuda u svijetu, možeš li eventualno izdvojiti neke pozitivne aspekte u muziđkoj umjetnosti kod nas i u svijetu?

Iako nisam neki veliki pobornik konzumiranja umjetnosti putem interneta, jer živ nastup, energija i emocije koje se prenose u direktnom kontaktu sa publikom ništa po mom mišljenju ne može da zamijeni, dobra stvar je ipak da su brojne eminentne koncertne i operske kuće u svijetu predstavile svoje programe online, te smo bili u mogućnosti da slušamo izvrsne interpretacije i produkcije renomiranih ansambala širom svijeta. S druge strane, u Crnoj Gori smo konačno dočekali otvaranje zgrade Muzičkog centra Crne Gore, te se nadam da će se ova situacija vezana za koronu ubrzo okončati i da će nam naš Crnogorski simfonijski orkestar pružiti puno radosti i zadovoljstva u jednom novom poglavlju koje otpočinju.

————————–

  1. Da li ti je world music pravac blizak i što bi ste u tom smislu izdvojili?

World music pravac privatno slušam i u svijetu postoje brojni izvrsni muzičari i ansambli koji njeguju ovaj zvuk. Meni su ipak najbliži oni koji etno elemente kombinuju za džezom, a što se tiče tivatskog World Music festivala priznaću da od svih koncerata koje sam ispratila, najveću pažnju privukao mi je Ansuman Bišvas i njegova ekipa koji su gostovali 2017. godine.

—————————

  1. Što misliš na koji način se može unaprijediti  crnogorska etno/“world muzic“ scena?

Smatram da je crnogorskoj world music sceni, a posebno onim mladim muzičarima koji su tek zagazili u muzičke vode,  potrebno prvenstveno saznanje o izuzetno bogatoj riznici etno melodija koje naša zemlja ima. Vrlo je čest slučaj da različiti izvođači kod nas obrađuju i ponavljaju jedan te isti broj melodija sa našeg podneblja. Ipak, taj broj je deleko veći, te se te melodije trebaju iskoristiti. Etnomuzikološka izdanja koje je Muzički centar u predhodnim godinama promovisao su upravo adresa na koju se mogu uputiti mladi muzičari, uz naravno kvalitetnu edukaciju po pitanju ispisivanja aranžmana i načina interpretacije. U tom smislu, smatram da bi tivatski World Music Festival mogao biti dragocjen kroz uspostavljenje upravo ovakvog segmenta u okviru svog programa.

——————-

  1. Slušala si nastup Crnogorskog simfonijskog orkestra na Tivat World festivalu. Kakvi su Vaši utisci?

Ovo je bio prvi LIVE nastup muzičara Crnogorskog simfonijskog orkestra od marta mjeseca. Odabran je program čija je zajednička nit bio etno motiv u djelima klasične muzike, a koje su pisali autori iz različitih država i u različitim vremenskim razdobljima, te otud naslov Put oko svijeta. Održavanje proba, a i samog koncerta pod otežanim epidemiološkim uslovima zaista je bio izazov i za izvođače i za organizatora. Kod muzičara i publike se osjetilo uzbuđenje jer je nakon pola godine konačno postojala interakcija u auditorijumu. Ipak, zbog ograničenja po pitanju broja posjetilaca na Ljetnjoj sceni tivatskog Centra za kulturu, omogućeno je i praćenje nastupa putem interneta, što je takođe predstavljalo produkcijski izazov budući da smo na sceni imali različite izvođačke formacije, te je u tom smislu sve proteklo u najboljem mogućem redu.

——————————————

  1. Da li misliš da će umjetnost i kultura spasiti svijet?

Kada bi umjetnost doprla do svakog stanovnika ove planete i kad bi se permanentno konzumirala, smatram da bi planeta bila daleko ljepše mjesto za život, a ljudski rod daleko plemenitiji i humaniji.

——————————————-

  1. Koju muziku slušaš u slobodno vrijeme, koji autori te uvijek mogu oraspoložiti?

Pored klasične muzike koju sam još u djetinjstvu postavila na pijedestal, i koja je kasnije postala moja profesija, postoje brojni izvođači različitih muzičkih pravaca koje privatno slušam, te bi taj spisak zaista bio dugačak. Kao što ste rekli, neki su tu oraspolože, navedu na ples i pjevanje, al tu su i drugi koji izražavaju bunt i šarenolik spektar emocija.

———————————————

 

  1. Kako vidiš budućnost „world“ muzike Balkana?

Balkan zaista ima bogatu i nepresušnu riznicu za istraživanje i ponovno oblikovanje zaostavštine u nekom novom, današnjem kontekstu. Budućnost vidim u mladim, talentovanim i vrijednim ljudima koji tu zaostavštinu prvenstveno poštuju, o njoj uče i sa znanjem i posvećenošću je oblikuju i predstavljaju je ostatku svijeta.

————————————————–

  1. Za kraj što bi poručila našim slušaocima?

Da se u ovom turbulentnom vremenu koje svi živimo okrenu umjetničkim tekovinama civilizacije. Tu mogu naći i zadovoljstvo, i odgovore na mnoga pitanja, dobiti neke nove ideje, a što se svakako obogatiti njiihovu dušu i um.