Banka hrane: Država da pokaže humanost i pomogne ljudima

Ujedinjene  nacije su  2008. godine, proglasili 19. Avgust Svjetskim humanitarnim danom nastojeći doprinijeti jačanju svijesti o važnosti humanitarnih aktivnosti u svim dijelovima svijeta kao i važnosti međunarodne suradnje u ostvarivanju tog cilja.

Nikad više potrebe u savremenom svijetu nije bilo za humanošću. Korona je probleme  siromašnih učinjela težim a najnovija dešavanja u Avganistanu su  pokazala da  problemi postaju sve kompleksniji, saopštili su danas iz Banke hrane.
Ono što je svaka država dužna uraditi,  je pomoći prvo svojim, a onda i ostalim građanima u nevolji.
Vladin pristup problemu siromaštva u ovako teškom momentu  je neadekvatan.Mjere, strategije i programi za siromašne, skoro da ne postoje.
Među predlozima za rješavanje pitanja siromašnih  koje smo navodili ranije nalaze se:
• Bolje usluge centra za socijalni rad, uključujući socijalno osiguranje.
• Poboljšan pristup osnovnim uslugama zdravstva
•Poseban fond za liječenje bolesnih  kako se ne bi  osiromašeni građani  skupljali pomoć
• Poseban budžet za djecu kako bi se poboljšale socijalne usluge za djecu iz siromašnih porodica
• Pojačane  mjere zapošljavanja, naročito za siromašne
Siromaštvo je višedimenzionalni pojam i zbog toga se mora na isti način i rješavati.
Sveobuhvatan pristup siromaštvu dao bi mogućnost da svi  kojima je potrebno dobiju pomoć.
Mnogo onih koji žive na ivici egzistencije nema nikakvu pomoć sustema i ne nalaze se ni na  evidenciji kao takvi. Žive bez struje, jednom dnevno jedu, od terapije uzimaju samo ono što ide na teret Fond zdravstva.
Osim potrošnje postoje i drugi vidovi koji ukazuju na siromaštvo.Imamo siromaštvo koje je povezano sa zaposlenjem, uslovima stanovanja, stanjem zdravlja.
Humani razvoj koji radi na rješavanju nejednakosti i osnažuje ljude,  mora biti prioritet  Vlade.
Morala  bi da se sprovedu  korjenite zakonodavne  reforme  i ukinu ili izmijene  odredbe u brojnim zakonima, koje dominantno štite interese tajkuna i privilegovanih pojedinaca, a na štetu su građana Crne Gore.
Javnost rada i odgovornost moraju biti  uslovi su da se humanitarne akcije zaštite od zloupotreba.
Gdje god se prikuplja novac građana, bez obzira na to po kom osnovu, principi moraju da budu transparentnost i odgovornost.
Sakupljanje novca na ulici, ili  u kutijama,  ne smije ostati van nadležnosti države.Isto važi  i  za privatne račune preko kojih se prikuplja novac građana.Morali bi  da budu dostupni javnosti, kao i da bi ta obaveza, koja je do sada bila  samo moralna, trebalo da se pretvori u zakonsku.
Država treba da učini više da se smanji potreba za prikupljanjem novca za liječenje u inostranstvu, a jedan od načina je da za te namjene formira svoje fondove.
Organizacije koje prikupljaju i raspodjeljuju sredstva za pomoć građanima,  moraju biti kontrolisane kako bi pomoć bila dostupna svima kojima je potrebna.
Neophodna je koordinacija humanitarnih aktivnosti kako bi država i NVO znale kome pomoć ide i izbjegla se  pojava da neki ljudi dobijaju pomoć sa više mjesta,  a drugima  je uskraćena.
Naša dobra djela ne moraju biti globalno poznata,  što ne umanjuje njihovu vrijednost.Svaki čovjek je humanitarac u srcu i moramo nastaviti da pomažemo onima koji imaju manje od nas.
S poštovanjem,
Marina Medojević, predsjednica fondacije  i
Volonterski tim Banke hrane Crna Gore