Suhozidna baština Crne Gore predstavljena međunarodnoj stručnoj zajednici

Hrvatska udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine organizovali su 17. međunarodni suhozidni kongres i radionicu suhozidanja, koji je juče završen u Konavlima. Zahvaljujući nevladinim organizacijama, koje se bave zaštitom ovog segmenta našeg kulturnog nasljeđa, po prvi put je predstavljena i suhozidna baština Crne Gore.

Svrha stručnog Kongresa, koji se organizuje svake druge godine, je povezivanje suhozidnih praktičara, istraživača, profesionalaca i entuzijasta, kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktuelnosti i proširili mrežu saradnje između zemalja. Ovogodišnje izdanje kongresa ugostilo je tridesetak predavača i učesnika iz Francuske, Hrvatske, Slovenije, Belgije, Francuske, Slovenije, Grčke, Španije, Bosne i Hercegovine, Italije, Kipra i Crne Gore.

Suhozidnu baštinu Crne Gore predstavili su Aleksandra Kapetanović iz kotorskog Expeditio, Željko Starčević iz Agencije za zaštitu i razvoj Orjena i Marija Nikolić iz KZU Napredak Gornja Lastva.

“Mi smo pozvani da apliciramo i naša aplikacija je prihvaćena. Naš put, boravak i prisustvo na kongresu finansirao je Gete Institut kao reprezent nekoliko drugih organizacija, a mi smo učestvovali u ime naših NVO,” kaže za naš radio Marija Nikolić. Imajući u vidu da je pokrovitelj kongresa u Konavlima bilo hrvatsko Ministarstvo kulture, jasno je da Crnoj Gori nedostaje mnogo da bi po pitanju zaštite suhozida uhvatila korak sa ostatkom Mediterana.

Umijeće zidanja kamenom u suho uživa zaštitu Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO, koji je 2018.godine prihvatio aplikaciju sedam mediteranskih zemalja i Švajcarske i suhozidanje upisao na Reprezentativnu listu UNESCO kao nematerijalnu kulturnu baštinu Mediterana. Na pridruživanju ovoj listi sada rade i Belgija i Luksemburg. Crna Gora za to ne ispunjava osnovne formalne uslove, jer suhozidi i umijeće suhozidanja nisu prepoznati kao kulturna baština na nacionalnom nivou, što je preduslov za UNESCO zaštitu.

“Naše tri organizacije su u maju ove godine predale inicijativu Ministarstvu kulture, odnosno Upravi za zaštitu kulturnih dobara da se suhozidi uvrste na Nacionalnu listu. Ja se nadam da će biti uvršteni u dogledno vrijeme, kako bismo nakon toga mogli pristupiti proceduri pridruživanja UNESCO listi,” ističe Nikolićeva.

Po njenim riječima, suhozidna baština naše zemlje nikada nije sistematično mapirana, sva dosadašnja znanja zasnivaju se na terenskom radu male grupe eksperata, koji su i sada spremni da pomognu državu, nudeći joj da volonterski pripreme studiju zaštite, kako bi ubrzali prepoznavanje i zaštitu suhozida kao kulturne baštine Crne Gore.

Foto: opcinakonavle.hr