Startap „Spectro“- rješenje za gorući problem

Gošća Radio suncobrana je bila Ana Ašanin, studentkinja Elektrotehničkog fakulteta, jedna od osnivača startapa “Spectro” tima mladih ljudi, programera i budućih inženjera elektrotehnike. U fokusu njihovog projekta je efikasnije suzbijanja požara. Problem nije nov, ali rješenje koje naša sagovornica nudi -jeste.Radi se o najmodernijoj tehnologiji, softveru koji koristi vještačku inteligenciju, kao i o inovacijama i biznisu. Ovu sezonu obilježavaju veliki požari u Crnoj Gori ali i širom svijeta, pa je razumljivo što radite na projektu koji bi se pozabavio tim problemom. O čemu je riječ?

Riječ je o startapu,  inovativnom tehnološkom biznisu koji ima potencijal brzog rasta i velikih dometa. Možemo ga razumjeti kao kompaniju u razvoju, koja se bavi nečim inovativnim i koja u budućnosti teži velikom broju korisnika.

Kao studenti Elektrotehničkog fakulteta imali smo priliku, do sada učestvovati na dva startup razvojna projekta, kada smo razradili i predstavili svoju ideju. Tako smo još početkom ove godine definisali da će fokus našeg startapa biti ekološkog karaktera i to konkretno – fokus je na efikasnijem suzbijanju požara. Kad kažem efikasnijem, mislim na brzo i pouzdano izvještavanje o pojavi požara na određenim teritorijama dok su još u ranoj fazi, pravovremeno.

Kako je to moguće izvesti? Šta je ključ ideje?

Ključ ideje je pravovremena reakcija. Smatramo da je požar potrebno otkriti u njegovoj ranoj fazi, neposredno nakon što je požar izbio. Prema nekim istraživanjima, prvih 5 minuta za detekciju, i 15 za adekvatnu reakciju sanacije požara je ključno, kako bi se izbjegla veća šteta. Razmatrajući trenutni sistem informisanja o ovoj vrsti prirodne katastrofe, nije teško doći do zaključka da je na vrlo nerazvijenom nivou, kako u našoj zemlji, tako i u svijetu, jer se i dalje najviše oslanjamo na to da će neko od slučajnih prolaznika primijetiti požar i eventualno obavijestiti obližnju službu zaštite.
Naravno, postoje i razvijenije metode, poput termovizijskih kamera, nadzornih centara, mreža senzora, kamera sa ugrađenim AI čipom – oni svi sa sobom nose određene povoljnosti, ali i nepovoljnosti, zbog čega smo se i odlučili da u ovoj misiji primjenjujemo vještačku inteligenciju u kombinaciji sa video analitikom.

Našu ideju možete shvatiti kao neku vrstu pametne osmatračnice. Kroz istoriju, o požarima su vodili računa zaposleni u kulama osmatračnicama, radili su u tri smjene i sa te kule posmatrali površinu od interesa, što se dan danas minimalno promijenilo, jer sada zaposleni gledaju u ekran, razmatraju video materijal i procjenjuju da li je došlo do požara ili ne, naravno, ukoliko uopšte postoji video nadzorni centar.
Mi želimo da snimke video kamera koje stižu do našeg softvera svake sekunde procesuiramo kroz naše AI algoritme i da naši korisnici, kao i najbliže vatrogasne stanice dobijaju informaciju o trenutnim dešavanjima sa aspekta požara, na njihovoj teritoriji. Time kamere koje samo snimaju površinu pretvaramo u moćan i inteligentan alat, koji pruža određene korisne informacije.

Kako ste razvili cijelu ovu priču?

Moje kolege sa fakulteta, Stefan Vuković i Dušan Kovačević , i ja smo odlučili da se prijavimo za startap akademiju Elektrotehničkog fakulteta pod imenom “Rise T Startup akademija” koja je trajala 4 mjeseca. Tada smo dobili mentora za rad na razvoju ideje, u pitanju je Generalni direktor Telenora za tehniku Srbije i Crne Gore, Saša Leković. Sa njim smo prošli kroz sve potrebne faze razvoja ideje. Naša ideja u početku nije bila ovako koncipirana, zbog čega smo se u konsultacijama sa njim odlučili na ovo rješenje, smatrajući ga najpodobnijim. Nakon toga, prijavu smo uputili i na “Spark.me startup avanturu” i od nešto preko 30 prijavljenih timova uzeli učešće u 10 odabranih za projekat u počasnoj ulozi najmlađeg tima. To takmičenje je trajalo 3 dana i u konstantnom dnevnom radu u timu smo dodatno razvili sve ostale aspekte koje jedan startup mora imati.

U kojoj fazi se “Spectro” trenutno nalazi i kako precipirate budućnost vašeg startapa?

Trenutno radimo na razvoju softvera koji predstavlja mozak naše firme, zadužen za prepoznavanje samih požara, nakon sto smo jasno definisali našu ideju i ustanovili prave ljude koji će investirati svo svoje znanje i vrijeme kako bi Spectro bio dostupan svima u što kraćem roku. Naša ambicija je da izađemo na tržište krajem proljeća sljedeće godine kako bi Crna Gora bila spremna za sezonu požara. Iz tog razloga smo paralelno sa razvojem softvera stupili u kontakt sa Ministarstvom odbrane, MUP-om, Agencijom za zaštitu ličnih podataka i Službama zaštite i spašavanja Tivta i Herceg Novog, kako bi obezbijedili mogućnost brzog lansiranja pilot projekta na području Luštice. Za Lušticu smo bili opredijeljeni već od početka projekta, to je ideja za koju sam se lično zalagala, podstaknuta prizorom 2017. kom smo, nažalost, svjedočili.

Dakle, trenutno je u fokusu konkretan rad na softveru, kako bismo mogli dokazati da naša zamisao služi svrsi, nakon čega planiramo privući pažnju investitora koji bi pomogli ubrzavanje samog razvoja. Smatramo da je neophodno ulagati u očuvanje ekosistema, a naročito kada je u kombinaciji sa primjenom informacione tehnologije. Želimo da se u budućnosti naš softver koristi i van granica Crne Gore, kako bi i ostale zelene površine, skladišta, rezorti i ostale privatne površine od interesa uživale pogodnosti koju ovakav softver pruža.

Kakvo je stanje na tržištu? Kolika je konkurencija?

Ono što je zanimljivo, između ostalog, je da reagujemo u pravom trenutku, prateći svetske trendove. Trenutno u svijetu postoji nekoliko startapova sa sličnim konceptom, i tek par novoformiranih firmi. Međutim,većina tih firmi nije uzela naš pristup već su se opredijelili za način rada gdje slažu tehnologije drugih firmi za svrhe detektovanja požara, mi vidimo našu želju za početkom od nule kao prednost u vidu sigurnosti od promjena cijena relevantnih tržišta i boljeg odgovora na sve dodatne zahtjeve klijenata.
Vještačka inteligencija je tek zaživjela, i ima tendenciju brzog razvoja i visokih domena. Čak će njen udio na svjetskom tržištu, prema trenutnim istraživanjima, porasti 12 puta u narednih 7 godina, dakle sa 60 milijardi dolara, na preko 700 milijardi dolara. To je znak da smo odabrali sferu nauke koja će sigurno još dugo biti u trendu i samim tim, ako sve bude po planu, možemo se smatrati pionirima ove oblasti u Crnoj Gori, naravno, pored još nekoliko startapova i kompanija koje se bave vještačkom inteligencijom, ali ne na način detekcije požara.

Pomenula si kompaniju Telenor, da li to znači da imate neku saradnju sa njima? Da li ste u tom procesu naišli na podršku još nekih kompanija ili pojedinaca?

Da, kako smo u razvojnom projektu bili pod mentorstvom g. Lekovića, a on je, kao stručnjak u IT oblasti uvidio potencijal ideje koju želimo iznijeti do gotovog proizvoda – softvera, odlučio da i nakon akademije naš startup treba imati podršku kompanije kakva je Telenor, te trenutno u saradnji sa njihovim tehničkim, marketing, pravnim i finansijskim timom u vidu mentorskog programa nastavljamo razvijati se u pravom smjeru. Smatramo tu saradnju izuzetnom, jer još u ovoj fazi dobijamo adekvatnu sliku o tome kako jedna uspješna kompanija treba funkcionisati. Oni nam, takođe, pomažu i pri komunikaciji sa relevantnim, prethodno pomenutim, institucijama.
O našoj ideji je slušao i vlasnik eko sela “Klinci” sa Luštice, Bogdan Kaluđerović, koji često voli slušati i podržavati inovativne projekte. U razgovoru sa njim naišli smo na ogromnu podršku i interesovanje za projekat. Na samom početku, konsultacije smo obavili sa profesorima sa Elektrotehničkog fakulteta koji su nas sa tehničke strane usmjerili, ali i sa tivatskim komandirom Službe zaštite i spašavanja, Miloradom Giljačom, koji nam je pomogao ustupajući nam potrebne informacije i smjernice. Na taj način smo dobili adekvatnu sliku o problemu od strane relevantnih ljudi i nadamo se da će naša priča dospjeti i do ostalih stručnjaka, kako bismo iznijeli projekat i privukli pažnju rješenje koje nudimo.