Staničić: Palma je dio našeg kulturološkog i sociološkog života

Kao da smo palmu malo  zaboravili ili je se rijeđe prisjećamo jer smo se više okrenuli maslini. A palma nije drvo koje je van našeg kulturološkog, sociološkog i drugog života na ovim prostorima. Darko je izložbu priredio jer je želio da skrene pažnju upravo na nju, posebno na Pinama i rivi,“ riječi su Nevena Staničića na otvaranju izložbe radova Darka Botice „Palma i ja“u JU Muzej i galerijaTivat.„I u Bibliji čitamo alegorijske priče o plaminom drvetu koje se pripisuju Isusu Hristu a čitamo ih iz tajne knjige Jakovljeve :Ne dopustite da kraljevstvo nebesko izblijedi, ono je kao palmino drvo čiji su plodovi padali okolo. Oni klijaju i kada izrastu čine da stara palma usahne. Tako je i sa plodovima izraslim iz ovog korijena. Kada su sazrijeli, prikupljali su ih mnogi . Bilo bi dobro ako sada možete iznjedriti biljke jer tada biste pronašli kraljevstvo“. Tako je govorio Isus Hrist. Zašto mi ne obnavljamo „kraljevstvo“ na našoj rivi koja već 70-tak  godina ima palme i čini da Tivat bude poznat po njima,ali to je posebna priča.
Palma je za Vavilon , Egipat , Palestinu, Krit bila značajan ukras, ona je i hrana, hlad, ratnička oprema . Kod Helena je simbol radosti slavlja i pobjede. Grci i Rimljani su vojskovođe pozdravljali palminim granama,  njima su i Isusa pozdravili u Jerusalimu . Kod hrišćana palma je simbol pobjede i mučeništva nad smrću. Palmina grana je na osmrtnicama i u posmrtnim buketima.

Darko je na sve to dodao palmu kao brod . Malo ko radi skulpture u plami, jer ona je nepogodna za obradu , traži puno truda i nema puno alata za rad na njoj, samo skalper . Darko se odavno bavi ovim hobijem a sada je to jedna sazrela priča jer su njegovi brodovi dobili obrise ovog dijela svijeta. Za izradu njegovih imaginarnih brodova veoma mali dio plaminog drveta se može iskoristiti za rad. Neke ćete na izložbi prepoznati poput Barbare ili Trabakule Šima Baka i stariji Tivćani će osjetiti nostalgiju šetajući između ovih eksponata.

Možda je ovo prilika da se prisjetimo one osnovne priče o palmi i da učinimo sve da nekako utičemo na to da obnovimo drvored na Rivi, u inat surlašu. Možda će priča o palmi i Tivtu otkriti novo kraljevstvu u kojem ćemo nastaviti da uživamo, jer Pine bez palmi nisu ono pravo, koliko god ga takođe vezivali i za pinuse i borove“, zaključio je Neven Staničić.

 

Veljko Botica je kazao da izuzetno žali zbog najezde štetnog insekta crvenog palminog surlaša koje je proteklih godina desetkovao palme na Crnogorskom primorju i uništio jedan nezaobilazan dio vizuelnog identireta našeg primorja :

„Posebno me radosnim čini to što sam u svojim djelima uspio da ponovno oživim neke brodove za koje su svi Tivćani i Bokelji emotovno vezani, poput “Barbare” ili stare bracere – salbunijera Šima Vuksanovića koja je nekada vadila i donosla pijesak i od kojeg su sagrađene mnoge starije tivatske kuće. Sledeći veliki izazov u koji će krenuti je izrada modela školskog broda –jedrenjaka “Jadran” od palminog drveta jer je i taj legendarni brod već 87 godina, neraskidivo vezan sa Tivtom.“, najavljuje Botica.