Riccardo Gusmaroli i Davide Serpetti o svojim umjetničkim konceptima

U galeriji mc2 hotela „Čedi“ u toku je zanimljiva izložba, a radove su izložili Gordana Kuč, Vesko Gagović, Roman Đuranović, Davide Serpetti, Riccardo Gusmaroli.

Izložbu je priredio Vincenzo Maccarone.

Nakon što smo razgovarali sa crnogorskim slikarima, tri ista pitanja postavili smo italijanskim slikarima. Prevod: Aleksandra Dragutinović

Riccardo Gusmaroli:

  1. Možete li reći nešto o svom umjetničkom konceptu?

Gusmaroli: Moj rad se zasniva na vrlo jednostavnim elementima koji se ponavljaju u vidu obrasca, insistiram na konceptima koji su lični i zajednički svima nama. Radovi sa čamcima su jasna demonstracija gdje hiljade čamaca stvaraju jedinstvene oblike, često su to vrtlozi, bilo da su oni fizički ili mentalni, koji nas asociraju na putovanja i ona nas upućuju na kretanja stanovništva širom svijeta u potrazi za nečim ili na naša lična istraživanja i radozlanost. U osnovi to je pokret koji podstiče istraživanje.

  1. Kako je nastala saradnja sa mc2gallery i koji su planovi koje ćete raditi zajedno?

Gusmaroli: Već 30 godina poznajem umjetničkog direktora Claudia Compostia koji je u svojoj karijeri sarađivao sa mnogim milanskim galerijama i sa njegovim prijateljem i direktorom mc2gallery Vincenzom Maccaroneom smo odlučili da zajedno sarađujemo. Redovno dolazim i pratim izložbe i ostale aktivnosti mc2gallery, naša saradnja traje već dugo. Imao sam nekoliko uspješnih projekata zajedno sa njima. Razmjenjujemo mišljenja i dijelimo ideje o umjetničkom istraživanju, i vremenom je to prepraslo u pravo prijateljstvo i međusobno poštovanje.

  1. Šta velite da poručite preko vaših radova?

Gusmaroli: Kroz moja djela uvijek postoji dvostruka vizija. Prva je čisto estetska, to je karakteristika do koje mi je mnogo stalo zarad bolje komunikacije, dok je druga da dovedem gledaoca do tačke da ga umjetničko djelo uključi do te mjere da se poistovjeti sa istim, bez da moram da dam dodatna objašnjenja o tom djelu. Svi moji radovi nemaju nazive, da ne bi ometali ili dali neke lične smjernice ili putokaze koje mogu da vidim samo ja, dakle ja dajem potpunu slobodu gledaocu da vidi svoj senzibilitet u mojim radovima.

 

Davide Serpetti:

  1. Možete li reći nešto o svom umjetničkom konceptu?

Serpetti: Trenutno me zanima stvaranje skulpturalnih figura na platnu, idoli stvoreni od svjetlosti koji ponekad poprimaju životinjske oblike. Moje reference su vrlo raznolike, idu od klasičnog slikarstva i skulpture do izmišljenog pop slikarstva.

  1. Kako je nastala saradnja sa mc2gallery i koji su planovi koje ćete raditi zajedno?

Serpetti: Moja saradnja sa mc2gallery nastala je nakon nekoliko mjeseci poznavanja i puno razgovora. Vincenzo Maccarone, vlasnik galerije, došao je da me posjeti u mom studiju neposredno pred zatvaranje zbog koronavirusa, oduševljen onim što je vidio preko fotografija. Nije se razočarao. Naši kontakti su nastavljeni i to svjedoči o ljubavi i radoznalosti koju on ima prema umjetnosti i kreativnom procedu koji joj prethodi.

  1. Šta želite da poručite preko vaših radova?

Serpetti: Želim da pričam o nesavršenosti ljudske prirode, svi se puno trudimo da se pokažemo u najboljem mogućem svjetlu, ali ponekad smo žrtve naših osjećanja. Ja polazim od ideje o klasičnoj skuplturi kao simbolu savršenstva, a zatim je “zagađujem” nedovršenim elementima, životinjama ili jednostavno vršim dekonstrukciju da bih je učinio “ljudskom”. Kada se vraćam priči o “idolima koji su napravljeni od svjetlosti”, mislim da je moj glavni izvor inspiracije bio Medardo Rosso i sva njegova istraživanja između “gotovog” i “nedovršenog” djela. Na konceptualnom nivou me podsjeća na pjesmu Davida Bowiea “Heroes”, u kojoj se govori o činjenici da svako od nas može biti heroj, čak i samo na jedan dan.