Popović: U Tivtu je gradnja pod kontrolom

Glavni gradski arhitekta Opštine Tivat, Marko Popović koji je na tu funkciju stupio prije nepuna dva mjeseca, odnosno 8.aprila, rekao je da je Tivat  postao jedno vrlo interesantno odredište za investitore raznih profila, kako domaćih tako i velikim dijelom iz inostranstva.

To je očekivan slijed događaja kad se uzme cjelokupni razvoj države u posljednjih 15-20 godina. Intenzivnija gradnja u Crnoj Gori počinje sa razvojem turizma na crnogorskom primorju, nastavlja se procesima centralizacije i pretjerane urbanizacije u Podgorici, da bi došli danas i do prijetećih oblika prostornog planiranja na sjeveru. Smatram da je Tivat je u čitavom ovom dvodecenijskom procesu planiranja prostora i izgradnje u velikoj mjeri sačuvan, čak i poslednjih godina kad možemo reći da se dešavao građevinski vrhunac. Iako je od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017 godine došlo do porasta izgradnje, čemu je novi zakon sudjelovao u velikoj mjeri, stanje gradnje u Tivtu i dalje je pod kontrolom i u budućnosti se  može pravilno ispratiti, ocjenio je Popović stanje u Tivtu što se gradnje tiče.

Koliko vas je sačekalo neriješenih predmeta?

U trenutku stupanja na dužnosti „naslijedio“ sam blizu 60 neriješenih predmeta. Uglavnom se radilo o predmetima za izgradnju ili rekonstrukciju stalnih objekata, dok se manji dio predmeta odnosio na privremene objekta i legalizacije. Problem rješavanja ovih zaostalih predmeta će postojati neko duže vrijeme jer vidim da je trend pristizanja novih zahtjeva prilično dinamičan.

U Tivtuje je gradnja intenzivna!

Tivat je u poslednjih 4-5 godina postao jako dinamična sredina za gradnju. To u velikoj mjeri duguje snažnim projektima u oblasti turizma i pružanja visokokvalitetnih usluga, kao što su Porto Montenegro i Luštica Bay, po kome je i sam grad poznat na evropskom i svjetskom tržištu. Takođe, jedan bitan faktor ovako dinamične slike razvoja grada je upravo već pomenuta povezanost i međusobna zavisnost socio-ekonomskih fenomena u Crnoj Gori. Naime, snažan razvoj Tivta počinje da se dešava nakon zasićenja tržišta nekretnina na budvanskoj rivijeri, pa se intenzivira i stupanjem na snagu moratorijuma na gradnju u opštini Kotor. U takvoj situaciji investitori su bili usmjereni da traže prostor za nove investicije prema u Tivtu, a obzirom na potencijal lokacije koji ovaj grad posjeduje logično je da se slika grada dinamično mijenja.

Koliko ste vi do sada izdali saglasnosti?

Prvih mjesec dana rada je uglavnom proteklao u organizaciji i uspostavljanju procedura koje će služiti kao osnova za rad službe  Glavnog gradskog arhitekte. Od momenta stvaranja institucije državnog, odnosno gradskog arhitekte, Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017 godine, Tivat nikad nije imao gradskog arhitektu. Ti poslovi obavljani siu od strane Glavnog državnog arhitekte ili od nekih kolega iz drugih opština, tako da sam bio primoran započeti službu praktično od nule. Izdato je svega nekoliko saglasnosti, uglavnom za privremene objekte i legalizacije, dok je za stalne objekte procedura kompleksnija jer uglavnom su postojele određene primjedbe koje smo usaglašavali sa projektantima kako bi krajnji rezultat Idejnog rješenja bio kvalitetniji. U završnoj fazi su rješenja za nekoliko stalnih objektata, nakon sprovedenih svih procedura ispitnog postupka. Svi zahtjevi od trenutka mog stupanja na finkciju su javno dostupni na sajtu opštine, zajedno sa Idejnim rješenjima za predmete koji su dobili saglasnost.

Da li se objekti na koje dajete saglsnost uklapaju u prostor?

Shodno važećem zakonu, Glavni gardski arhitekta daje saglasnost u odnosu na smjernice za oblikovanje i materijalizaciju zgrada, trgova, skverova, šetališta i gradksih parkova,  kao i na usaglašenost idejnih rješenja sa četiri osnovna urbanistička parametra – indeks izgrađenosti, indeks zauzetosti parcele, spratnost odnosno visina objekta i odnos prema građevinskoj liniji.
Naravno, od izuzetne važnosti uklapanje objekta u samu lokaciju, bilo da se radi o prirodnom ili izgrađenom ambijentu, što se postiže kroz dobru postavku objekta, međusobni odnos njegovih volumena i njihov odnos prema okruženju, kao i kvalitetna upotreba završnih materijala na fasadama objekta. U cilju što boljeg sagledavanja direktnog uticaja planiranog objekta na mikrolokaciju prostora na kom se gradi, jedan od obaveznih sadržaja svakog idejnog rjesenja je i trodimenzionalni prikaz objekta u okviru fotomontaže urađene na fotografijama sa lokacije.

Da li je u Tivtu došlo do tzv. budvanizacije?

Smatram da nije došlo do izrazito negativnih posljedica u prostoru koje su u narodu poznate kao „budvanizacija“ prostora, iz razloga što su prostorni planovi ograničavali prije svega izrazito veliku spratnost, a samim tim i koncentraciju velikog broja korisnika prostora na malom prostoru. Naravno – uvijek postoje anomalije u procesima planiranja i izgradnje, ali njih lokalne vlasti zajedno sa strukom treba da izoluju i u krajnjem spriječe. Smatram da su građani Tivta na vrijeme shvatili ne treba da nastave sa lošim praksama iz neposredne prošlosti, i da moraju da sačuvaju za sebe i za njihove nasljednike ovaj predivan prostor crnogorskog primorja koji nam je priroda podarila.

 Da li se inače objekti uklapaju u postojeće okruženje?

Iskren da budem nijesam zadovoljan cjelokupnom slikom izgrađenog prostora, a ovo se ne odnosi samo na Tivat, već na stanje u arhitekturi na nivou države. Predugo je kvalitet stavljan po strani u odnosu na kvantitet, tako da danas imamo kao rezultat šarenolike i neusklađene slike urbanizovanih sredina, ali i neprimjerenih intervencija u ruralnim predjelima. Ove ružne slike nije moguće korigovati preko noći, več je potrebno dosta vremena i rada na edukaciji svih učesnika procesa izgradnje – počevši od urbanista i ljudi na pozicijama odlučianja, pa preko investirora, projektanata i građevinara. Naravno da imamo i dosta interesantnih i vrijednih primjera dobre arhitekture, ali su nažalost i manjini u odnosu na cjelokupni izgrađeni opus objekata.

Različitost je poželjna u smislu originalnosti, ali se mora paziti da objekti ne iskoče iz ukupnog konteksta jednog urbanog sklopa. Vaš stav!

Lično cijenim i podržavam originalnost u arhitetonskom stvaralaštvu. Jak vizuelni identitet jednog objekta prvenstvaeno mora da bude potkrijepljen kvalitetnom funkcijom projektovanih prostora unutar samog objekta, ali istovremeno objekat mora da poštuje ambijent u kom se gradi. To poštovanje konteksta lokacije podrazumijeva se i prilikom gradnje u nekoj urbanoj sredini, kao i kad se gradi na „poljani“. Svaka lokacija ima svoje vrijednosti koje planirani objekat mora da prepozna i da kroz svoju arhitekturu da svoj stav prema tome. Smatram da treba poštovati istorijsko i arhitektonsko nasljeđe podneblja, ali da se to može uraditi i kroz nove oblike i  materijale koje savremena tehnologija građenja nameće. Nijesam za ponavljanje elemenata iz prošlosti, već za njihovu savremenu interpretaciju.

Uloga glavnog gradskog arhitekte je da projektante vrati na „pravi kolosjek“, uspijeva li vam to?

Vrijeme će pokazati kako i da li mi to uspijeva. Ja biram da imam otvorenu komunikaciju sa kolegama, da kroz razgovor pokušamo da uvidimo problematične stvari u predstavljenim rješenjima, pa zajedno uvidimo potencijal lokacije pa da kroz neke sugestije dođemo do boljeg rješenja. Ne kažem nikad „najboljeg“ rješenja jer iz iskustva vidim da svaki projekat može biti uvijek malo poboljšan i dorađen, jer se taj krug kreativnog traganja nikad ne zatvara. Treba tražiti najbolje u datom trenutku, ali to nikad nije garant da ne može bolje. Na kraju procesa, nakon ovakve interakcije, uvijek kolege projektanti moraju da odluče kako će „zaključiti“ projekat. Na kraju je to njihov proizvod, njihov lični pečat i doprinos arhitektoskoj sceni i izgrađenom prostoru, a uloga Glavnog gradskog arhitekte u tom procesu je da uoči nedostatke i ukaže na potencijale koje svaka lokacija posjeduje.

Kavku saradnju imate sa urbanistima?

Saradnja sa kolegama iz urbanizma je za sada odlična. Svi su na mjestu i uvijek su raspoloženi da pomognu oko svih pitanja koja se pojavljuju i koje trebaju pojašnjenje. Iz dosadašnjeg iskustva samo mogu da pretpostavim da ćemo nastaviti ovu dobru saradnju i u budućnosti, a sve u cilju stvaranja što kvalitetnijeg prostora.

Imate li saradnju sa državnim arhitektom?

Glavni državni arhitekta g. Žižić je vrlo iskusan i stručan kolega koji voli da svoje znanje dijeli sa drugima. Za sada sam uvijek imao otvorena vrata kod njega, a ne sumnjam da ćemo takvu praksu i nastaviti. Svi smo svjesni da samo udruženim snagama možemo da napravimo dobre stvari za arhitektonsku praksu u Crnoj Gori. U tom cilju od strane GDA najavljen je zajednički sastanak sa svim glavnim gradskim arhitektama na kojem će biti razmotrene sve poteškoće i izazovi sa kojima se suočavamo u našem radu, kako bismo locirali probleme i zajednički definisali načine na koje da ih prevaziđemo.