Plaža Pržno zadržala status spomenika prirode

U sali Opštine Tivat juče je održana centralna javna rasprava o Nacrtu Odluke o proglašavanju zaštićenog prirodnog dobra „Plaža Pržna“ i Nacrtu Studije revizije zaštićenog područja “Plaža Pržna”.

Kako je juče ujutro u Radovićima održan okrugli sto o ovoj temi, centralna javna rasprava nije izazvala interesovanje građana. Vd sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović kazala je da je 1968. Plaža Pržna rješenjem o zaštiti objekata prirode zaštićena kao rezervat prorodnog predjela.

„Prema trenutno važećim zakonom propisano je da se sva zaštićena područja koja su upisana kao rezervat prirode, upišu kao spomenici prirode. Površina zaštićenog prirodnog dobra je oko 7,3 hektara a van granice zaštićenog dobra utvrđuje se zona zaštite u kopnenom dijelu čija je površina oko 25 hektara“.

Za prostor Plaže Pržna urađena je studija revizije u kome su date osnovne smjernice koje za cilj imaju da očuvaju i unaprijede prirodne vrijednosti tog produčlja. Za upravljača se, shodno zakonu, određuje Morsko dobro a ono je dužno da izradi plan upravljanja koji donosi nadležno Ministarstvo.

Obrađivač studije revizije je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Koordinator projekta Sonja Kralj kazala je da je sam eko sistem Plaže Pržna očuvan.

„Istraživanja koja su rađena tokom 2020. pokazala su staništa biljnih i životinjskih vrsta reprezentativna i da ovo područje zavređuje dalju zaštitu i zadržava se status spomenika prirode. Tokom istraživanja eksperti su naveli u svojim izvještajima veliku raznovrsnost biodiverziteta. Tako je na ovom području registrovano oko 80 biljnih vrsta, od čega je šest zaštićeno nacionalnim zakonodavstvom, tri vrste su endemske. Prvi put su izvršena mikološka istraživanja i registrovano je 42 vrste gljiva. Od toga je šest vrsta je značajno za zaštitu. Takođe u fauni se pokazao veliki biodiverzitet i to u fauni beskičmenjaka to su puževi i školjke. Registrovano je 11 vrsta kopnenih i sedam morskih. Morske nismo radili u vodi nego su to vrste koje su nađene na stjenovitim obalama i ušle su u sastav studije od čega su četiri vrste balkanski endemi. Što se tiče artropoda 118 vrsta je zaštićeno, tu su insekti, pauci, od čega je šest vrsta zaštićeno nacionalnim zakonodavstvom a četiri vrste su balkanski endemi i to uglavnom iz reda skakavaca. Što se tiče faune kičmenjaka koja je predstavljena vodozemcima, gmizavcima i sisarima, fauna vodozemaca predstavljena je sa tri vrste žaba. Ovo inače nije područje nije karakteristično za vodozemce, ali i ove tri vrste su zaštićene. Od gmizavaca je registrovano 11, od čega je devet zaštićeno nacionalnim zakonodavtsvom a tri vrste guštera su balkanski endemi. Od sisara je takođe registrovano 11 vrsta i tri vrste slijepih miševa su balkanski endemi“.

Ove brojke zaštićenih vrsta ukazuje na bogat biodiverzitet područja i njegov značaj i znalaj sa aspekta zaštite, kazala je Kralj.

„Na osnovu izvještaja eksperata je potvrđena vrijednost ovog područja i zadržana je katergorija spomenik prirode. Za ovo područje određen je treći režim zaštite to je održivi režim i na njega se nadovezuje zašitni pojas, koji ima cilj zaštite zaštićenog područja. Taj pojas je vrlo značajan u očuvanju samog zaštićenog područja“-zaključila je Kralj.

Upravljač, odnosno JP Morsko dobro ima obavezu da donese plan upravljanja na period od pet godina koji će se ostvarivati kroz godišnje programe monitoringa.

Vd sekretarka Milica Manojlović kazala je da je na okruglom stolu u Radovićima bilo mnogo pitanja o ovom području i da su se nadali da će se ti građani odazvati centralnoj javnoj raspravi kako bi stvari bile još jasnije.