Otvorena izložba „Hrvatska seljačka stranka u Tivtu“

„Hrvatska seljačka stranka u Tivtu“ naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.

Izložbu je otvorio Vlaho Mujo potpredsjednik HSSa Dubrovnik, a o postavci su govorili Zvonimir Deković-predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, Adrijan Vuksanović-predsjednik HGI i stručni konsultant profesor Neven Staniičić.

      „Povijest Tivta u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kao što ćete vidjeti na ovoj izložbi, tijesno je vezana za HSS i njene  prvake. Hrvati Boke, a posebno Hrvati Tivta, svoj politički život su uglavnom poklanjali HSS-u, a bilo je i drugih hrvatskih stranaka. Politički pluralizam bio je i tada zastupljen kao i danas, ali uvijek kad govorimo o nacionalnim stranakama postoji ona koja je dominantna, a tako je i danas nakod devedeset godina. I ova izložba svjedoči da su HSS-ovci u Tivtu bili gradonačelnici, da su dočekivali najveće državne političare i vjerske poglavare i pozdravljali ih u ime građana Tivta. Večeras moram posebno spomenuti našeg sugrađanina Anđela Škanate koji je sačuvao obiteljsku zaostavštinu kroz dokumentaciju Šima Škanate, đedovog brata, predsjdnika HSS za Tivat i dugogodišnjeg tivatskog gradonačelnika.“ – rekao je Zvonimir Deković,

     „U dugoj povijesti političke borbe hrvatskog naroda za slobodu i državnu neovisnost, jednu od najvažnijih uloga imala je Hrvatska seljačka stranka. Osnovana pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka prošla je do danas različite faze, a nedvojbeno je najvažnija između kraja Prvog i početka Drugog svjetskog rata, kada je bila najsnažnija i najuticajnija hrvatska stranka. Njeni ogranci djelovali su u svim krajevima s većinskim ili većim udijelom Hrvata, pa tako i u Tivtu. Stvaranje Hrvatske seljačke stranje djelo je braće Radić. Stjepan Radić nametnuo se kao lider. Bio je pučki tribun i prvi hrvatski političar za kojeg se može reći da je imao plebiscitarnu podršku u svim krajevima u kojima žive Hrvati“ – kazala je Jasminka Lončarević.

„Ovo je period iz istorije Tivta o kome mi vrlo malo znamo, posebno mlade generacije. Preporuka da bi možda Hrvatsko nacionalno vijeće trebalo početi ozbiljnije da radi na prikupljanju dokumentacije ovakve vrste, koje ima po tivatskim porodicama. Pogledajte ovaj plakat sa  dnevnim redom zasijedanja tivatskih parlamentaraca. Vidjećete da je gotovo isti kao i danas. Tu je nabavka kola za odvoz smeća, kuknjava kulture za pomoć, zatim pomoć ljudima ugroženima, koji je traže. Druga stvar je ondašnja svijest ljudi da bez građana nema demokratije. Na stranačkim plakatima poziva se narod, odnosno Hrvati Bokelji, a kada se radi o nekim drugim dešavanjima onda su pozivali građane na skupove i javne manifestacije. Bez građana, dakle, nema demokratije“ – rekao je Neven Staničić.

„Izuzetno je lijepo večeras biti dio ove izložbe i jedne ovakve manifestacije, jer tako potvrđujemo da smo dio jednog kontinuiteta. Na ovim fotografijama vidimo da su Hrvati pirje 90 godina imali i svoju političku artikulaciju. Imaju je i danas. Vidimo da su živjeli jedan politički pluralitet. Ali, taj politiički pluralitet je bio ispred hrvatskog prefiksa. Hrvatska građanska inicijativa će za nekoliko mjeseci proslaviti dvadeset godina postojanja. Ja sam slobodan da kažem da je HGI upravo nastavljač ovih političkih tradicija koje vidimo na ovim zidovima. Tridestih godina prošlog vijeka kada je HSS ostvario dobar izborni rezultat u Boki Kotorskoj, po mnogim općinama razvijena je hrvatska zastava. Danas ne možete ući u ovaj prostor koji su sagradili Hrvati, a da ne prođete ispod hrvatskog stjega. To je zasluga Hrvatske građanske incijative. Pored drugih tradicija na polju kulture, imamo i političku tradiciju. Večeras pokazujemo da njegujemo kulturu sjećanja, da pamtimo, ali i da stvaramo nove tradicije. I to je ono što je važno. Treba dobro pogledati ove zidove Doma kulture. Upravo ovdje stoje mnogi odgovori. Na onom plakatu stoji Bokelji Hrvati. Da, mi jesmo Bokelji, i sa svojim lokalnim,  regionalnim identitetom Bokelja mi participiramo u općoj hrvatskoj kulturi. Vidimo, piše građani. Mi snažno podržavamo građanski koncept. Ali, on nije isključivao ni tridesetih godina ono nacionalno, isto što i danas govori HGI, da je građansko i nacioanlno komplementarno. Da građansko ne znači poništavanje nacionalnog. Pored tog pojma građanskog zalažemo se i za princip multikulturalnosti. Vidimo da su Hrvati čvrsto bili vezani za svoju Katoličku crkvu. tako je i danas. I vidi se da su Hrvati govorili hrvatskim jezikom. Evo dokaza. Zato nije čudno da mi danas kažemo općina“ – istakao je Adrijan Vuksanović.

 „Večeras imamo izložbu HSSa u Tivtu. Kada vidite kraj gdje je u povijesti bio HSS, onda taj kraj možete usporediti sa svim drugim krajevima u Hrvatskoj, BiH, Vojvodiini, gdje je djelovao HSS, i onda ćete znati da je to jedno srce, jedna i ista tradicijska, politička, narodna osnova. HSS je dakle, više od političke stranke. Zato i danas imamo snažno sjećanje na HSS. Zato što je to dio izvorni, hrvatski, seljački, narodni, politički i kulturni pokret. Onaj pokret, koji je za razliku od mnogih političkih partija i tada i danas, imao za cilj prosvjećivanje naroda. Imao za cilj narodu vratiti dostojanstvo, osjećaj vrijednosti, da bi narod uzeo sudbinu u svoje ruke. I to je zasluga HSSa i to je zasluga velikog Stjepana Radića.  Njegova veličlina je u tome što nije radio ono što rade mnoge političlke stranke, a to je manipuliranje narodom da bi priskrbili vlast“ – istakao je Vlaho Mujo.

Izložba je otvorena do 28. jula.