nada 1

Nada Smodlaka, samostalni poljoprivredni proizvođač

Deceniju ipo, sve do stečaja, radila je u trgovinskoj firmi „Ateks Montenegro“, a onda uz sezonske poslove s vremena na vrijeme, isto toliko bila na evidenciji Biroa rada. Od prije tri godine Nada Smodlaka iz Gradiošnice je samostalni poljoprivredni proizvođač, jedini u Tivtu. Ostalima, a ima ih oko šezdesetak, poljoprivreda je sporedna djelatnost.

„Svaki početak je težak, bilo je i malo straha da li ću uspjeti, ali nisam osoba koja se lako predaje i uzmiče pred prvim teškoćama. Bila sam uporna, vjerovala sam da onaj ko u svom poslu daje maksimum mora uspjeti“, prisjetila se Nada dana kada je odlučila da se, uz podršku porodice, posveti povrtlarstvu.
Ključ uspjeha, naglašava, je porodica. U posao svi uključeni. Suprug Slavenko, sin Ranko, kćerke studentkinje, Svetlana i Ranka. „Mlađa kćerka Ranka je na pravu, a bila joj je želja da studira biotehnički fakultet, pa joj sve ovo ide od ruke. Nabavlja literaturu, voli da čita sve što je vezano za ovaj posao, a starija kćerka je više okrenuta prodaji. Sin se brine o održavanju plastenika, a suprug nam se priključi kad god mu njegov posao dozvoli“, kazuje Nada.
Na porodičnom imanju plastenik od 200 kvadratnih metara, u kome se Nada bavi proizvodnjom povrća, rasada, neobičnih zasada i cvijeća. Kvalitet proizvoda, kojih ima i oko plastenika, zagarantovan. Za tri godine rada ni jedne pritužbe nije bilo. Đubrivo stajsko: kravlje, kozje i ovčije. Voda iz bunara. „Sve je prirodno“, veli Nada, „em znam čime se hranimo, em se i zaradi. Primanja nisu ogromna, ali jeste lijepa plata.“nada 3
Sa plasmanom robe nema problema. Nadini proizvodi se nalaze od „Volija“ u Podgorici i „Lakovića“ u Radanovićima, preko „Bonele“ u Porto Montenegru, do brojnih restorana , prodavnica i pijaca širom Boke. Ima i onih što na kuću dolaze. Konkurencije u Tivtu, pojašnjava, praktično i nema. Tek jedan ili dva plastenika, a svako sa svojim mušterijama. Njena je briga samo kvalitet proizvoda.
Recept za uspjeh je jednostavan. Ambiciozan i uporan uđeš u posao, učiš što ne znaš, tražiš tržište i ne čekaš da ono pronađe tebe. „Redovno idem na seminare i predavanja, jer čujem mnogo novih i poučnih stvari, koje poslije primjenjujem. Internet je dragocjen, toliko je tu naučne literature, tako da mogu sve da pratim“, uvjerena je Nada da se samo stalnim obrazovanjem može držati korak u poslu.
Posvećenošću i obrazovanjem moći će se i naredni korak načiniti. „Još uvijek sam na na samom početku, ne žurim nigdje. Imamo zemlje oko plastenika, pa se nadam da ćemo u nekom narednom periodu proširiti proizvodnju. Zasadićemo nešto više bobičavog voća, možda malo borovnica i drenjina, pa ćemo vidjeti kako će to ići, a u planu nam je i nabavka motokultivatora“, otkriva Nada planove, ističući da će im Opština Tivat u tome sigurno pomoći.
Pomoć će stići kroz program podsticajnih mjera kojima Opština Tivat finansijski stimuliše poljoprivredne proizvođače, pa je tako Nada za plastenik plaćen 3.000 eura, uz najjednostavniju proceduru, podstaknuta sa iznosom od 30 posto od ukupne cijene plastenika.
Ove godine Opština je opredijelila u te svrhe 18.670 eura, pa Nada očekuje da bi je, u slučaju da kupi motokultivator, na kraju godine očekivala subvencija od 20 do 30 posto.

nada 2Kivano za zdravlje

Kivano, znan i kao afrička rogata dinja, potiče iz Zimbabvea, najviše se uzgaja na Novom Zelandu, u Čileu i Kaliforniji, a u malim količinama i u Hrvatskoj. Odatle je Nada i nabavila sjeme, pa ga posadila i u i van plastenika.
„Visoko se penje, hvata se za odrine, izdanak mu je 30- 40 metara dužine. Zahtijeva puno vode i zasjenčena mjesta. „U plasteniku se penje uz konstrukciju, a van plastenika gledam da je na ogradama, gdje mi je loza, korjenje smokve ili masline, tako da mu ta stabla stvaraju hlad. Sam se hvata, ne treba mu oslonca, a poslije prvog ili drugog pera baca cvjetove i tu vrlo brzo niču plodovi“, opisala je Nada rijetku a lijepu biljku, naglašavajući da je kivano izuzetno zdrav, da je izvanredan čistač malignih ćelija i masnoća i da je odličan i za imunološki suistem.