Milioni ljudi i dalje u ropstvu

Međunarodni dan ukidanja ropstva obilježava se 2. decembra širom svijeta u znak podsjećanja na dan usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija za suzbijanje trgovine ljudima i eksploatacije prostitucije 1949. godine. Problem trgovine ljudima kao vid savremenog ropstva, nažalost i dalje pogađa milione ljudi, iako je u članu 4. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima navedeno da niko ne smije biti držan u ropskom odnosu i da je zabranjen svaki oblik ropstva i trgovine robljem.

Fokus ovog dana je na iskorjenjivanju savremenih oblika ropstva poput trgovine ljudima, seksualnog iskorištavanja, najgorih oblika dječijeg rada, prisilnog braka, kao i prisilnog regrutovanja djece za korištenje u oružanim sukobima.

Četrdeset  miliona ljudi zarobljeno je u nekoj vrsti ropstva, navode iz Anti-Slavery International, organizacije koja sa najduže bavi ovim problemom.

U ropstvu češće završavaju žene i djevojčice (skoro ¾) koje su često prisiljene na prostituciju, nego muškarci i dječaci, dok se najugroženiija regija nalazi između srednje Evrope i sjeverne Azije. Svaka četvrta žrtva je dijete.

Više od polovine robova vezani su dugovima, ali mogu biti vezani za izrabljivače jer su drogirani, potplaćeni, tjelesno zlostavljani ili jednostavno predaleko od svojih domova da bi se oslobodili.

Najveći “procvat” robovlasništvo je doživjelo u 15. vijeku, kada su evropski trgovci počeli prodavati tamnoputo stanovništvo iz Afrike. Robovi su se koristili u Evropi, ali najviše u Sjevernoj i Južnoj Americi, gdje je na desetine hiljada robova obrađivalo plantaže i radilo druge fizičke poslove bez osnovnih uslova za život.

Iako je izbijalo na stotine pobuna robova, status im se veoma sporo mijenjao. Masovniji pokreti za ukidanje ropstva pojavili su se krajem 18. vijeka, ali je trgovina robljem u južnim državama SAD-a potrajala sve do 1865. godine, odnosno do završetka američkog građanskog rata.

Velika Britanija je ukinula trgovinu robljem 1833. godine, a prva evropska država koja je to učinila bila je Dubrovačka Republika, koja je ropstvo ukinula još 1416. godine. Posljednja država koja je to službeno učinila bila je Mauritanija 1981.

Ako se vratimo u 2020, sada kada nam se bliži kraj godine i na osnovu nekih već poznatih podataka, može se sa sigurnošću reći da je pandemija izmjenila tokove trgovine ljudima i uticala na prevenciju i načine borbe protiv ove kriminalne djelatnosti.

Ono što se definitivno potvrdilo kao trend u oblasti trgovine ljudima u 2020. godini, jeste povećanje broja žrtava radne eksploatacije.

Pored toga, prisustvo pandemije virusa kovid 19 učinilo je trgovinu ljudima manje vidljivom i zbog toga što se veliki deo aktivnosti trgovaca ljudima odvija preko interneta i društvenih mreža.