1

Majstori crnogorske likovne umjetnosti u Zbirci pomorskog nasleđa

Izložba pod nazivom „Majstori savremene crnogorske likovne umjetnosti“, po odabiru galerije Gayo, biće otvorena 19. juna, u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, sa početkom u 21.sat.

Djela Fila Filipovića (1924-1997), Voja Stanića (1924), Dada Đurića (1933-2010), koja su obilježila ne samo crnogorsko savremeno slikarstvo, već su i sa velikim udjelom ušla i na svjetsku likovnu scenu XX vijeka, kao i djela Ratka Odalovića (1964), koji obilježava novi period i pridružuje se svojim zemljacima, velikanima proteklog vijeka, publici će biti dostupna do 7. jula. Galerista Gajo Vojvodić ističe da je ovaj fond slika „najbolji prezenter crnogorskog likovno-umjetničko – genijalnog stvaralaštva, vrijedan izraza poštovanja, divljenja, a uz sve i uživanja“.
Dado, Filo, Vojo i Ratko su odabir koji apsolutno može ponijeti i prenijeti svu jačinu jedne čitave epohe razvoja savremene likovne umjetnosti u Crnoj Gori. Dado, koji je u Francuskoj živio i stvarao i svoju genijalnost crpio iz nevidljive niti vezanosti za svoju Crnu Goru, u kojoj je po zelji dopremljen na vječni počinak.3
Filo koji je ponikao u stvaranju pod uticajem Mila Milunovića i Petra Lubarde, umjetnik nesvakidašnjeg dara i najdosledniji predstavnik apstraktne slikarske poetike sa svojim fascinantnim ostvarenjima. Vojo, koji je ostao vjeran svom Herceg Novom, u čijim se djelima spaja realno i irealno, u kojima poput vizionara upliće fantastiku, sa savršenim poznavanjem i razumijevanjem ljudskih slabosti, a sve kroz obične, „male“ ljude i priča svakodnevne životne priče koje sakuplja kao posmatrač sa prozora svoga ateljea uz hercegnovski Škver.
Ratko, najmlađi među njima, vezan za Crnu Goru, ali i za kosmos. Iz nereda stvara red, koji ima viziju čovječnosti, koji vjeruje u humanost i u okretanje čovjeka čovjeku, povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost, u čitavom univerzumu. Ratkovo slikarstvo je originalno i prepoznatljivo. Njegove slike su zagonetke i nije ih moguće razriješiti. Na njima dominira čovjek, danas bespomoćan i otuđen, te njegovo nastojanje i borba za opstanak i za preživljavanje. I Ratko ipak ostvaruje nešto posebno, nešto iz čega se čuje dječiji glas, čist, nedirnut sa mirisom čednosti i beskrajne sreće, ističe etnolog Dragana Lalošević.