Lokalni izbori: GL Narod pobjeđuje: Rekonstrukcija i izgradnja obalnih šetališta i plaza

Na današnjoj konferenciji za novinare, kandidati za odbornika i odbornicu građanske liste “Narod pobjeđuje” Miomir Abović i Vesna Barbić, govorili su uređenju i rekontrukciji plaža i šetališta.

Vesna Barbić je kazala da je nedostatak kvalitetnih plaža u širem centru grada ozbiljan ograničavajući faktor za razvoj turizma.

-Geomorfološka ograničenja onemogućavaju proširivanje velike većine plaža, ali uređivanjem obalnih šetnica učinili bismo našu obalu mnogo atraktivnijom. Plaže koje mještani najviše vole, a koje su zapuštene i često se nazivaju „divljima“ takve su, samo zato što im se ne poklanja ni upola pažnje koliko onima koje se uređuju radi zakupa. Međutim, kada se one očiste od smeća i redovno prihranjuju pijeskom, postaju idealno mjesto za one skromne kupače, kojima je za gušt dovoljno sunce i more. Naravno prihranjivanje plaža mora se vršiti u skladu s preporukama stručnjaka, a ne na primitivan način koji ugrožava ekosistem obale. Barbić je istakla da GL “Narod pobjeđuje” garantuje da će u naredne četiri godine rekonstruisati preostali dio Gradske plaže, izvršiti popločavanje kamenim pločama, rekonstruisati i popločati plažu Kamelija, obalno šetalište i mulo u Donjoj Lastvi, izgraditi započeto obalno šetalište od Belana do Župe, kao i započeti dio obalnog šetališta u Krašićima.

-Nastojaćemo da uradimo i rekonstrukciju i izgradnju obalnog šetališta od početka Ponte Seljanova do plaže „Waikiki“, ali za to moraju da se ostvare neki preduslovi. Sve što se bude radilo u naredne četiri  godine biće u skladu s najboljim savremenim arhitektonskim standardima. Ovo je naša namjera i želja jer volimo svoj Tivat, a ne puko predizborno obećanje, koje  bi, kao morski pijesak, odnijela prva nevera-zaključila je Vesna Barbić.

Miomir Abović je dopunio izlaganje Barbićeve, govoreći koji su to preduslovi za navedene projekte.

-Da bi se Opština Tivat upustila u projekat izgradnje obalne šetnice od Ponte Seljanova do plaže Vaikiki neophodno je da su prvo obavi konzervacija samog vrha Ponte. Ponta Seljanova se tokom posljednjih stotinjak godina značajno skratila, pod dejstvom različitih prirodnih faktora. Po sjećanjima starih mještana i zapisima, osim svakodnevne konstantne erozije djelovanjem  valova i struja, na Pontu su veliki uticaj imali zemljotres iz 1979, a naročito velika poplava početkom 20. vijeka, kad se potok Seljanova probio gdje sada izvire, i prestao izvirati na vrhu Ponte Seljanova. U odnosu na to vrijeme- dakle početak XX vijeka- Ponta Seljanova danas je mnogo kraća. Sami vrh Ponte, gdje nema kuća, trebalo bi konzervirati tj.zaustaviti eroziju. Sa strana gdje ima kuća i plaža ispred, isto se mora održavati pravilnim nasipanjem odgovarajućeg materijala.

Abović ističe da ovo nije jednostavan projekat i da je potrebno uraditi detaljnu studiju kako zaštititi Pontu Seljanova od erozije, pa na osnovu studije uraditi projekat.

-Sasvim sigurno da bi to dosta koštalo, ali bez toga nema smisla ulaziti u posao izgradnje šetnice i cjelovitog uređenja ovog dijela obale, kazao je Abović i istakao da je ovo prilika da kaže nešto o JP Morsko dobro.

-Ta institucija treba da opstane, ali valja je radikalno prestrukturirati. Prije svega: Upravni odbor JP „Morsko dobro“ treba prekomponovati tako da njegovu polovinu čine predstavnici primorskih opština, a polovinu stručnjaci i predstavnici NVO-a koji su se dokazali u poslovima očuvanja prirodne sredine; nipošto se ne smije dozvoliti da- kao što je bila dosadašnja praksa- u Upravnom odboru JP „Morsko dobro“ sjede predstavnici Vlade i vladajućih partija, te da to tijelo i institucija uopšte budu samo još jedna od crnogorskih institucija za uhljebljivanje partijski podobnih kadrova.

Novčani iznos koji je JP „Morsko dobro“ uplaćivalo primorskim opštinama godinama se postepeno procentualno smanjivao, dok nije potpuno ukinut. To se hitno mora promijeniti, naglasio je Abović, tako što će JP „Morsko dobro“ ponovo primorskim opštinama uplaćivati barem 50% novca zarađenog na njihovim teritorijama.