Ing. Ivan Ševaljević: „Za gužvu kroz grad rješenja postoje“

Projektovanje, izvođenje i sve faze u oblasti infrastrukture niskogradnje, odnosno puteva, željeznice, aerodroma posao je kojim se bavi građevinski inžinjer. Do prije deset godina školovali su se van Crne Gore, najčešće u susjednim zemljama a sada na građevinskom fakultetu u Podgorici. To je izuzetno značajno kazao je za Radio Tivat ing Ivan Ševaljević, uspješan poslovni čovjek, Kotoranin koji živi i radi na relaciji Kotor-Beograd. Kako nam je u goste stigao iz svog rodnog grada svjedočio je gužvi na putu, posebno kroz tunel:

Bilo je dosta gužve kako kroz Kotor tako i kroz Tivat i to je nešto što je hronično poslednjih desetak-petnaest godina ali se nadamo da će se to popraviti“, kaže Ševaljević čija je firma na tenderu dobila posao da projektuje ne samo kružne tokove u Tivtu nego i bulevar:

Kružni tokovi su dio jednog šireg projekta a to je bulevar od aerodroma do Seljanova. Moja firma je dobila da projektuje tu dionicu i samim tim smo kružne tokove već završili, na moje zadovoljstvo u vrlo kratkom roku, nadam se da će se i taj bulevar uskoro završiti i samim tim doprinijet većoj protočnosti saobraćaja i boljim saobraćajnim komunikacijama u ovom dijelu. Bez izgradnje bulevara između kružnih tokova kao i bulevara koji država treba da završi od aerodroma pa do Budve kružni tokovi nemaju neku preveliku funkciju u poboljšanju protočnosti saobraćaja“ pojašnjava Ševaljević.

Dakle, da bi se taj koncept osjetio i vidio boljitak od izgradnje kružnih tokova neophodno je da se spoje sa bulevarom. Tako bi dobili dvije trake po smjeru i znatno veću protočnost saobraćaja kao i lakšu komunikaciju. Sadašnjoj gužvi svakako doprinose uključenja i sključenja sa magistrale, takozvano skretanje lijevo a svako proizvodi zastoj pa ako vozač iz suprotnog pravca ne propusti onoga koj skreće, gužve su neminovne a kolonama ne vidi kraj.

To je kroz ovaj projekat bulevara umogome i riješeno obzirom da su dvije trake po smjeru uvijek protočne a tamo gdje je dozvoljeno skretanje lijevo dodata treća traka koja ostavlja nišu za dovoljan broj vozila koja bi mogla da se „upakuju“ dok se ne omogući bezbjedno skretanje lijevo kao i ovi kružni tokovi koji ne favorizuju nijedan smjer već dozvoljavaju mogućnost laganog prolaska kroz kružni tok. Mislim da će se umnogome ta protočnost povećati, u odnosu na postojeće stanje neuporedivo. Koliko, to će već vrijeme pokazati ali će svakako biti značajan boljitak za saobraćajnu infrastrukturu u Tivtu“, ocijenio je Ševaljević.

Prema negovim riječima, dvotračna saobraćajnica po smjeru ili bulevar kroz Tivat hoće povećati protočnost saobraćaja ali nije dugoročno rješenje koje će smanjiti gužve u samom centru grada. Problem je tranzitni saobraćaj i dok god se on ne izmjesti van grada, praviće zagušenja i čepove u toku sezone.

Dugoročno, dok se ne izgradi obilaznica oko Tivta i oko svih primorskih gradova, rješenje tranzitnog saobraćaja će uvijek predstavljati ozbiljan problem i ozbiljnu smetnju normalnom funkcionisnju grada i ljudi kojii u njemu žive tokom cijele godine. Privodi se kraju obilaznica oko Budve autoputskog profila koja će sigurno u velikoj mjeri izmjestiti saobraćaj iz centra grada. Budva je od primorskih gradova, po prioritetu, očigledno prva. Mislim da je Tivat bio na dobrom putu da tako nešto dobije ali je taj projekat koji je radila Uprava za saobraćaj (tada Direkcija za saobraćaj) prije dsetak godina, zbog nekog raskida ugovora sa projektantom stao na pola i od tada se ništa nije promijenilo“.

Inžinjer Ševaljević tvrdi da je tome doprinijelo ne riješeno pitanje prelaska preko Veriga odnosno izbora valijante most ili neki drugi način. Činjenica je da se po pitanju izmješanja tranzita nešto mora uraditi.

Mene je, pošto sam iz Kotora, jako razočaralo što je iz planskih dokumenata izbačena saobraćajnica koja bi išla od tunela Vrmac preko Prčanja i Stoliva povezivala Lepetane i Škaljare. To bi mogla da bude izuzetna saobraćajnica koja bi razvila kompletan kraj a pri tom „pokupila“ sav saobraćaj koji u toku ljetnjih mjeseci zagušuje i taj dio obale a mogla bi se vezati za neku obilaznicu koja je planirana dokumentima a išla dalje prema Morinju i hrvatskoj granici“.

Po Ševaljeviću, izgradnja mosta preko Veriga bi doprinijela boljitku života građana, ekološki i vizuelno, siguran je, napravila gori ambijent. Rješenja postoje a najkvalitetnija su gradnja saobraćajnica koje će rasteretiti saobraćaj.
Najgori status je status quo.