Herbarijum koji čuva kulturu i tradiciju jednog naroda

 

Na festivalu Post Purgatorije 2021, na Sceni Atrijum Buća sinoć je predstavljena knjiga “DON ĐURO – Herbarium 1899” Liberta Slovinića.

Tematiku knjige i autora, publici je približila teoretičarka umjetnosti Marija Saičić:

Autora nije potrebno posebno predstavljati. Slobodan Slovinić je istaknuti crnogorski stvaralac čiji doprinos kulturi nije poznat samo na ovim prostorima, već i mnogo šire. Ovo je prvi roman iz porodične trilogije a preti priču o katoličkom popu, njegovom djetinjstvu, sazrijevanju, formiranju ličnosti i poznoj starosti. Ovaj roman je uspio da nam približi mediteranski duh, ali i da sačuva od zaborava , ne samo tradiciju jedne porodice, već i jednog naroda, tradicije, običaja i jezika”.

Direktor CZK Neven Staničić kazao je između ostalog da se prilikom upoznavanja ovog djela, sjetio pojedinih grandioznih romana:

Sticajem okolnosti došao sam u posjed ovog romana i nešto malo intervenisao I radio na njemu jer je Bobo htio da ovaj svoj jezik na koji smo mi toliko ponosni, propusti kroz filter koji sam trebao da garantujem ja. Bilo mi je zaista zadovoljstvo jer sam se sjetio velikih svjetskih klasika koje smo izgleda zaboravili, a i načina da se na jedan antiki način ispriča jedna priča. Interesantna je godina 1899. kada je nastao ovaj herbarijum, u hrvatskoj književnosti je Vjenceslav Novak promovisao jedan veliki roman “Posljednji Stipančići” kao jedan grandiozni roman porodične tradicije. To je bila stvar koja mi je prva pal ana pamet kada sam upoređivao, a onda su došli “Budenbrokovi”. Ne znam kako sada stojimo sa obaveznom literaturom u školi, ali u vrijeme kada smo nas trojica završavali neke škole I gimnazije bez ova dva romana se nije moglo ići dalje”.

Urednik edicije romana Željko Šćepanović istakao je da mu je bilo zadovoljstvo učestvovati u kreiranju ovoga djela:

Svako od nas nosi u sebi neki svoj herbarijum, bilježeći emocije, ljude i mjesta. Ostavljajući nadu da smo ostavili neki trag i da nismo uzalud bivstvovali. Dragi Bobo bravo! Uspio si da požrtvovanjem , disciplinom i kreativnim darom dovedeš ovo do kraja. Zadovoljstvo mi je što sam učestvovao u kreiranju ovog romana, makar kao nijemi posmatrač iz sjenke čekajući priliku da ga obradujem svojim riječima ove lijepe avgustovske večeri”.

Pored likovnih djela, iz moje laboratorije izašli su mnogi tekstovi i knjige”, istakao je između ostalog, slikar, publicista i autor Liberto Slobodan Bobo Slovinić:

Preko 60 godina izražavao sam svoj umjetničko-energetski potencijal koristeći se isključivo slikarskim postupkom. Podigao sam se u kući profesora i intelektualaca. Davno sam ostao bez roditelja. Porodica Slovinić je mala i jedinstvena u Crnoj Gori. Cijelog života krčio sam put sopstvenim naporima, bez rodbine, rođaka i ičije pomoći. Shvatio sam da moji nasljednici malo znaju o svojim precima, jer su rođeni nakon njihovog odlaska, nisu ih upoznali za života. Davno sam počeo da prikupljam građu o precima. O prađedu Ivanu, koji je doplovio sa Brača oko 1800. godine u Budvu, zatim o đedu Niku i ocu Antu koji su rođeni u Budvi. Sakupio sam mnogo dokumenata uz veoma važan porodični rodoslov. Počeo sam da zapisujem jer tekst opstaje mnogo duže nego priča. Nisam bio zadovoljan jer je materija bila suviše jednosmjerna i lična, no kada sam pronašao herbarijum svoga strica iz 1899. godine koga je sa 12 godina formirao moj stric don Đuro, krenuo sam u obimni projekat nazvavši ga porodičnom trilogijom, koju sam naslovio Herbarijum. Herbarijum je postao vezivno tkivo sva tri toma kao fakat koji će spajati čitave tri knjige”.

Publika će večeras na Ljetnjoj pozornici u Tivtu u sklopu Post Purgatorija 2021. imati priliku pogledati predstavu “One su htjele nešto sasvim drugo” u izvođenju Akord omladinskog teatra iz Nikšića.

Autor teksta je Milena Depolo, režiju potpisuje Dragan Knežević kao i muziku, scenografiju i kostimografiju. Broj mjesta ograničen je po preporukama Savjeta za borbu protiv korona virusa, poručili su iz tivatskog Centra za kulturu.