Eko centar „Delfin“: U ekološkom kalendaru 29.maj je Dan kompostiranja

Puno prije pojave ljudi na Zemlji, kompostiranje je bilo nešto što se samo događalo. U svakoj močvari, šumi ili na livadi – gdje je god bilo vegetacije – postojalo je kompostiranje. Onda, nekad u davnoj prošlosti jedan od naših predaka je primjetio da usjevi bolje rastu ako su blizu gomile istrulog “gnojiva” i vegetacije. Ovo otkriće se prenosilo na iduće generacije. Rani 20-ti vijek, posebno period poslije II svjetskog rata se može opisati kao period naučne poljoprivrede, zbog korištenja hemijskih đubriva. Za poljoprivrednike širom svijeta je to novo đubrivo zamjenilo kompost – i osiromašilo zemlju, saopštavaju iz kotorske NVO Eko centar „Delfin“.

Šta je kompostiranje ?
Ne radimo nista novo, kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada.
Kompostiranje je u stvari prirodna razgradnja organskih materija dejstvom bakterija, crvića, kao i malih
insekata. Dobijeni proizvod – kompost – je koristan materijal, sličan humusu, bez neprijatnog mirisa i
može se korisiti za obradu zemljišta ili kao đubrivo.
Upotreba komposta
• Bioremedijaciju i prevenciju zagađenja
Nova tehnologija kompostiranja, poznata kao bioremedijacija kompostom koristi se za obnovu
kontaminiranog zemljišta
• Kontrola bolesti biljaka i život
Kompostiranje se koristi za povećanje prinosa kod poljoprivrednika koj se bave organskom proizvodnjom.
Istraživanja su pokazala da se kompost koristi za zaustavljanje širenja bolesti biljaka ,suzbijanje
štetočina. Kompost može pomoći poljoprivrednicima da uštede novac, redukuju korišćenje pesticida, štite
prirodne resurse .
• Kontrola erozije i uređenje zemljišta
Kompost obogaćuje zemljište i redukuje eroziju jer obezbeđuje kompakciju zemljišta
• Pošumljavanje, restauracija močvara i revitalizacija staništa
• Zreo kompost poboljšava strukturu i mikrobiološku aktivnost tla, stoga može poslužiti kao gnojivo
ili kao sredstvo za poboljšanje kvaliteta zemljišta
• Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivim materijama:
Za balkonsko i kućno cvijeće možemo napraviti kvalitetnu zemlju ako pomiješamo 2/4 komposta, ¼
zemlje iz bašte i 1/ 4 pijeska. Za rasadnik u bašti koristimo 1/3 komposta, 1/3 zemlje i 1/3 pijeska.
Kada započeti kompostiranje i koliko ono traje?
Kompostiranje se može započeti u bilo kojem periodu godine. Zima i nije toliko preporučljiva zbog
nedostatka sastojaka za kompostiranje, ali ako je materijal za kompostiranje već formiran, tada se može
nastaviti sa dodavanjem materijala. Vrijeme trajanja zavisi od toga koliko ste pažnje posvetili materijalu za
kompostiranje i samom procesu, kolika je količina kompostne mase, kolike su spoljašnje temperature i sl.
tako da kompostiranje može trajati od nekoliko mjeseci do 2 godine .

Mala škola kompostiranja
Kompostirati se može u vlastitom vrtu ili dvorištu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima
(zajedničko kompostiranje) i na velikim kompostanama (centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno
prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane.
Kako kompostirati u domaćinstvu?
Za početak odvojite biootpad (ostaci od pripreme hrane, vrtni ili zeleni otpad) od ostalog otpada.
Odložite prikupljeni otpad u kompostilište koje možete sami napraviti od drveta, cigle ili žice proizvoljnog,
željenog oblika ili u komposter koji je dostupan na tržištu. Prilikom izrade voditi računa da stranice
kompostera imaju šupljine radi prozračnosti. Poželjno je da komposter bude postavljen na zemlji. Komposter obavezno pokriti poklopcem napravljenim
od dasaka, platna, kartona i sl.kako bi ga zaštitili od vremenskih uticaja
Kako dobro složiti materijal za kompostiranje?
Na dno hrpe staviti usitnjeno granje (visina sloja do 15 cm). Na to dodati sloj lišća, a zatim slojeve
biootpada, koje prethodno treba izmiješati i usitniti na komade manje od 5 cm (visina sloja oko 20 cm).
Između slojeva biootpada nasuti tanak sloj vrtne zemlje ili svježeg komposta. Postupak ponavljati dok
kompostna hrpa ne dostigne visinu od 1,2 m. Voditi računa o odnosu vlažne i suve materije, miješati
50% vlažne materije i 50% suve materije
Aktivnosti tokom procesa kompostiranja
 Treba voditi računa o vlažnosti komposta. Ako se formira grudva koju možemo držati s dva prsta
kompost je dovoljno vlažan. Ako se kompost rasipa, onda je suv i treba ga nakvasiti ili dodati
svježeg vlažnog materijala. Ako curi voda pri stiskanju grudvice tada ima previše vode, treba
dodati suve materije i izmiješati.
 Kompostnu hrpu treba prevrtati radi prozračivanja, otklanjanja neugodnih mirisa i suvišne vlage
na početku nakon 2 nedelje, poslije toga svaka 2 mjeseca. Što češće miješamo kompostni
materijal za kraće vrijeme ćemo dobiti gotov humus. Prilikom miješanja provjeravamo vlažnost
komposta i prema potrebi poduzimamo odgovarajuće mjere
Poslije 4 do 10 mjeseci kompost je zreo i treba ga prosijati (sito s veličinom rupa oko 1 cm). Veće
komade koji su ostali na situ vratiti u proces kompostiranja. Zreli kompost ima miris kao šumski humus.

Šta se ne smije stavljati u komposter ???
• Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, bolesne biljke.
• Kuhinjski otpaci: ostaci kuvanih jela, meso, riba, kosti…
• Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet
uopšteno, ostaci duvana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg uglja, ugalj za
gril (zbog sadržaja teških metala)…
• Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže hemikalije, npr. stare lijekove, ulja,
plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor…
Eko Centar DELFIN je od 2014. godine u saradnji sa različitim međunarodnim programima, krenuo sa
sprovođenjem inicijativa na uspostavljanju kompostiranja zelenog otpada u Crnoj Gori.
 2014 – 2017. u saradnji sa Mijom OESC-e u Crnoj Gori, tehnički opremili i uspostavili
kompostiranje zelenog otpada u 18% obrazovnih institucija u Crnoj Gori
 2016.god. u saradnji sa komunalnim preduzećem u Kotoru kroz Inter – Municipal Development
Grants Programme“ Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA), Component I Support to
Local Self Government Reform III Reference: Europaid/133-339/L/ACT/ME 2011/12.god.
uspostavili prvu i za sada jedinu kompostanu zelenog otpada sa javnih površina u Crnoj Gori za
opštine Kotor, Tivat, Budva i Herceg Novi.
 2017.god tehnički osposobili i uspostavili kompostiranje zelenog otpada iz poljoprivredne
proizvodnje u 45 domaćinstava sa područja Kotor, Tivta, Budve i Herceg Novog – IPA EU
Susainable agriculure for sustainable Balkans 2017/2018
 Od 2024 -2018. publikovali nekoliko priručnika i brošura na temu uspostavljanja kompostiranja

Foto: zaljepsunasu.hr