Dr. Perunović-Samardžić: Djeca bez ikakvog pedagoškog opravdanja diskriminisana po uzrastu

Učenici osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori trebalo bi da 1. oktobra krenu u novu školsku godinu, koja će se odvijati u uslovima prilagođenim aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Po planu Ministarstva prosvjete, učenici posljednja tri razreda osnovne, i viših razreda srednje škole, nastavu će u potpunosti pohađati online, uz organizaciju ispitivanja u školi. Učenici ostalih razreda ići će, uz obavezu nošenmja maski, u školu u grupama od maksimalno 15 djece. Da li je to diskriminatorska odluka i kakav će imati uticaj na psihosocijalni razvoj djece u pubertetu?

Generalno, situacija sa epidemijom COVID-19 uticala je na djecu na različite načine, ističe pedagoškinja, Dr. Perunović Samadžić. Pored uticaja na obrazovanje, tu je i širok uticaj na njihovo mentalno zdravlje.

“Djeca su se suočila sa mnogo toga, sa izolacijom, sa pričom o smrtonosnom virusu sa kojom su svakodnevno suočeni, i putem medija i sa svake strane. Nameće im se izvjesna doza straha. Ono što je za njih jako neobično je da su za vrijeme izolacije, koja je u određenoj mjeri i sada prisutna, bili i jesu manje u kontaktu sa vršnjacima, šta na njih ostavlja traga, kako u socio-emocionalnom, tako i u psihološkom smislu. To je posebno bilo naglašeno tokom prvog talasa epidemije, ali ima uticaja i sada pod pretpostavkom da smo društveno odgovorni i da takvom ponašanju učimo svoju djecu. Moramo promijeniti navike i djeci dati primjer da prihvatimo novu realnost,” kaže Dr Perunović Samaržić.

“Mislim da ćemo imati problem sada kada djeca treba da krenu u vrtić i u školu. Školska djeca će se suočiti sa situacijom da moraju da drže fizičku distancu, da ne smiju da imaju kontakt sa svojim drugarima, učiteljima, nastavnicima. Kada se nađu u grupama, biće im komplikovano pridržavati se mjera, i to će svakako uticati na njih,” smatra Dr. Perunović Samardžić.

Ministarstvo prosvjete predstavilo je osnovne preporuke za organizaciju nastave u školskoj 2020/21, na koje će, shodno kadrovskim i prostornim kapacitetima, morati da odgovore uprave svake od škola u Crnoj Gori. Ljetnji mjeseci iskorišteni su za priopitivanje evropskih praksi u organizaciji online nastave, te obuku 2000 nastavnika iz cijele Crne Gore, što bi trebalo da omogući bolji kvaliet obrazovnog procesa u nastupajućem periodu. Ipak, pitanja koja se postavljaju nisu samo vezana za obrazovanje i barijere tehničke prirode. Izostanak interakcije sa vršnjacima, na što su „osuđeni“ učenici sedmog, osmog i devetog razreda, na njih može ostaviti ozbiljne posljedice, smatra naša sagovornica, doktor pedagoških nauka.

“Online nastava je korisno sredstvo, ali smatram da nije dovoljan i najbolji način za sticanje znanja učenika, posebno kad je riječ o djeci pubertetskog uzrasta. Znamo generalno koliko se djeca u tom uzrastu buntovno ponašaju prema nametnutim situacijama, pa će biti teško dobiti i zadržati njihovu pažnju. Osim toga, djeca se u tom uzrastu uče toleranciji, empatiji, doživljavaju prva razočarenja, po prvi put se zaljubljuju. To što neće ići u školu im oduzima veliki dio socijalnog prostora u kojem se sve to odvija.”

Učenici u najosjetljivijem razvojnom periodu su odlukom da im se u potpunosti uskrate školske klupe diskriminisani u odnosu na ostalu djecu, i mogu se očekivati posljedice po njihov psiho-socijalni razvoj.

“U toku učenja na daljinu gubi se solidarnost, empatija, nema druženja, nema uspostavljanja novih prijateljstava. Samim tim nema ni zaljubljivanja, što je sastavni dio formiranja ličnosti. Stoga mislim da je ovaj vid nastave izuzetno opasan za socijalizaciju djece i generalno za njihovo funkcionisanje dalje u životu,” kaže Dr. Perunović.

U saradnji sa Ambasadom Velike Britanije u Crnoj Gori, UNICEF je sproveo istraživanje propitujući mišljenje roditelja da li djeca u aktuelnoj situaciji treba da pohađaju školu na klasičan način ili online. Više od 73 posto roditelja smatra da djeca treba redovno da pohađaju školu bez obzira na epidemiološku situaciju. Dr. Perunović Samardžić smatra da taj njihov iz pedagoškog ugla potpuno opravdan stav treba uvažiti i naći načina da se sprovede u djelo.

“Bilo je nekoliko predloga i mogućih modela da se organizuje nastava. Ministarstvo prosvete se odlučilo za organizaciju koja podrazumijeva da učenici posljednjeg ciklusa osnovnoškoslkog obrazovanja, kao i viših razreda srednje škole školu u potpunosti pohađaju online,” kaže Dr. Perunović Samadžić, koju smo upitali da li postoji pedagoško opravdanje za takvu podjelu djece po uzrastu kada je u pitanju prelazak sa klasične na online nastavu.

“Smatram da su djeca bez ikakvog pedagoškog opravdanja diskriminisana po uzrastu. Tim više zbog osjetljivosti uzrasta o kojem govorimo i značaja socijalizacije u pubertetu. Ne postoji nikakvo opravdanje da njihove razvojne interese ostavimo po strani. Mi kao roditelji, a učinićemo to i iz perspektive struke, treba da uputimo apel Ministarstvu prosvjete da se i toj djeci da prilika da pohađaju nastavu po klasičnom modelu koliko god je to moguće u trenutnoj epidemiološkoj situaciji ”

Svoj djeci moramo u maksimalnoj mjeri omogućiti normalno funkcionisanje, zaključuje naša sagovornica, ističući da ni jedna, pa ni trenutna situacija nije opravdanje da ne damo sve od sebe kako bi djeci obezbijedili najbolje uslove za mentalni, fizički, socio-emocionalni i psihološki razvoj kao preduslove za razvoj zdrave ličnosti.