Mirjana Latinović: Živimo po svojoj mjeri i budimo otvoreni za prilike koje nam se otvaraju sada

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja pitali smo psihološkinju-psihoterapeutkinju Mirjanu Latinović iz Tivta šta kao pojedinci možemo učiniti za svoje mentalno zdravlje, kao i kakvo je stanje vezano za situaciju izazvanu pandemijom koronavirusa.

-Ono što kao pojedinci možemo uraditi za naše mentalno zdravlja jeste da vidimo koji su to izvori samopodrške, da odnosi koje imamo sa bliskim ljudima budu ljekoviti, hranljivi za nas, da pravimo izbore autentične naše, da živimo po svojoj mjeri. Da otpustimo prošlost koja se ne može promijeniti, kako bi bili otvoreni za prilike koje imamo sada, u ovom trenutku. Jako je bitno živjeti sada i ovdje i raditi na svjesnosti.

Psiholog i gestalt psihoterapeut Latinović ističe da pandemija nije uobičajeno ljudsko iskustvo.

-Samim tim čovjek je stavljen pred izazov nepoznat, kako njemu tako i okruženju. Svi smo se našli u situaciji nepoznatoj, a prijetećoj i neizvjesnoj, a pritom ne znamo kad je kraj tome. Kada se radi o nekim uobičajenim situacijama, npr odlazak kod ljekara, mi otprilike znamo kakav će biti tok, koliko će to trajati, pa ćemo se raspitivati i pripremiti, tj imamo donekle kontrolu nad situacijom. Ovdje je sve suprotno i jako izazovna situaciju u svim sferama života, pa i kada je u pitanju mentalno zdravlje. U vrlo nezavidnoj situaciji su vunerabilne osobe, depresivne osobe, anksiozne osobe kao i osobe kod kojih je prisutan panični napad.

Latinović ističe da se procjenjuje se da će broj oboljelih od mentalnih ili neurotskih poremećaja rasti, kao i zloupotreba narkotika.

-Ono što je u vrijeme karantina utvrđeno jeste da je rastao broj slučajeva nasilja u porodici. Mentalno zdravlje u doba pandemije je stavljeno u veliko iskušenje, za svakog pojedinca ponaosob. To je samo jedna u nizu oblasti, to se odražava i na ekonosmku stranu, na socijalnu distancu. Nema uobičajenih životnih sadržaja, koncerata, druženja, bioskopa i slično, i sve to direktno utiče na mentalno zdravlje.

Veoma značajno pitanje jeste mentalno zdravlje djece i omladine.

-Kada krenemo prihoterapijski tretman djeteta uvijek je uključena porodica. Ona je osnova i okosnica djetetovog mentalnog zdravlja. Tu dijete stiče sliku o sebi, svijetu, prva iskustva su iskustva u porodici, formi svoje kognitivne šeme, tako da je porodica osnova mentalnog zdravlja djeteta. U razgovoru sa djetetom uvijek koristimo riječ „kako“ ne „zašto“. Kada pitamo „zašto“ direktno ga okrivljujemo, stavljamo u poziciju nejednaku u odnosu na nas. Da bi otvorili dijalog sa djetetom moramo postavljati pitanja „kako se osjećaš“, „kako je došlo do te situacije“ gdje će se dijete otvoriti za razgovor do mjere do koje je spremno. Moramo znati da ne idemo preko mjere.

Latinović ističe da se djeca starijih, ali i nižih razreda često susreću sa vršnjačkim nasiljem i da je to gorući problem.

-To je problem koji zahtijeva uključivanje kako porodice i institucija, a tu se već osvrćemo na pitanje povjerenja u institucije.  Čak i mentalno zdravlje u doba pandemije je vezano za povjerenje u institucije u zdravstvo. Tako da na mentalno zdravlje djece utiče porodica ali i povjerenje porodice i djeteta u nadležne institucije kojima se obraćaju u slučaju potrebne pomoći.

Sa ličnog stanovišta Latinović ističe da ima pomaka kada je u pitanju interesovanje za brigu o mentalnom zdravlju.

-Veliki je pomak u odnosu na prethodne godine u smislu da se veći broj ljudi javlja za psihoterapije ili psihološko savjetovanje, da dijele tu informaciju sa ljudima u okruženju što ranije nije bio čest slučaj. Ima velikog pomaka u svjesnosti i posezanju za adekvatnim psihološkim tretmanom.

Foto: Proanimacentar.rs