Danas je Svjetski dan zaštite ozonskog omotača

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača (International Day for the preservation of the Ozone Layer) se u svijetu slavi 16. septembra s ciljem da se istakne značaj njegovog očuvanja.  Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 1994. godine ovaj praznik, povodom dana kada je potpisan Montrealski protokol (1987), kojim su predviđene konkretne aktivnosti zemalja i različiti projekti da bi se zaštitio taj omotač.

Tema za proslavu ovogodišnjeg Svjetskog dana ozona je „Montreal Protocol – Keeping us, our food and vaccines cool“ („Montrealski protokol – čuvajući nas, našu hranu i vakcine na hladnom“). Ovogodišnji Svjetski dan ozona nastoji naglasiti da Montrealski protokol čini mnogo toga – poput usporavanja klimatskih promjena i pomoći u povećanju energetske efikasnosti u sektoru hlađenja, što doprinosi sigurnosti hrane. Protokol je univerzalno ratifikovalo svih 197 zemalja članica Ujedinjenih nacija.

Kada su naučnici sedamdesetih godina otkrili da hemikalije proizvedene ljudskom aktivnošću uzrokuju oštećenje ozonskog omotača i da to oštećenje može da dovede do povećanja slučajeva raka kože i katarakte i da utiče na biljke, usjeve i ekosisteme, globalni odgovor je bio presudan. Godine 1985. usvojena je Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača. Pod okriljem Montrealskog protokola i u saradnji vlada država članica Protokola, naučnika i industrije do sada je eliminisano 99% supstanci koje oštećuju ozonski omotač.

Zahvaljujući Montrealskom protokolu, ozonski omotač se oporavlja i očekuje se da će se vratiti na vrijednosti od prije 1980. godine do sredine ovog vijeka. Kao podrška Protokolu, usvojen je Kigali amandman, koji je stupio na snagu 2019. godine. Implementacijom Kigali amandmana  biće pružen doprinos smanjenju potrošnje fluorougljovodonika (HFC supstanci), odnosno gasova sa efektom staklene baste, koji  imaju visok potencijal globalnog zagrijavanja i štetni su po životnu sredinu.